|
Japanska tehnološka tvrtka Kyocera slavi pedesetu obljetnicu postojanja. Danas je Kyocera jedna od glavnih svjetskih dobavljača tehničke keramike za informacijske i komunikacijske tehnologije te vodeći proizvođač na području solarne energije. U pedeset godina postojanja nikada nije zabilježila gubitke.

Prije pedeset godina Kazuo Inamori je s 27 suradnika i početnim kapitalom od približno 10.000 USD osnovao tvrtku Kyoto Ceramics, koja je kasnije preimenovana u Kyocera. Prvobitno i osnovno područje tvrtkina znanstvenog interesa i dalje je tehnička keramika, za koju je Inamori predvidio da će imati ključnu ulogu u budućim tehnologijama. Veličina se tvrtke s početnih 28 povećala na približno 60 000 zaposlenika. Grupacija Kyocera sastavljena je od 200 podružnica diljem svijeta. U proračunskoj godini 2008./2009. tvrtka je imala prihod od 8,68 milijardi eura.
Od samog početka djelovanja Kyocerini su se zaposlenici posvetili proizvodnji tehničke keramike. Od tada je tvrtka svjetski poznata po pionirskoj ulozi na tom području. Prvi proizvod – keramički izolator – korišten je u prvim modelima televizora. Naravno, ponuda Kyocerinih proizvoda osjetno se proširila te se danas nudi više desetaka tisuća različitih proizvoda, od solarnih ćelija i modula, pisača i sustava za oblikovanje te LCD zaslona do industrijskih alata za rezanje, mikroelektroničkih komponenti i kuhinjskih noževa.
Tvrtkin uspjeh utemeljen je na inovativnom vodstvu koje neprestano, uz pomoć najsuvremenijih tehnologija, stvara nove vrijednosti. Kyocera razvija tehnologije i proizvode neškodljive za okoliš te tako pridonosi osjetnom poboljšanju kvalitete življenja.
Kyocera jednaku pažnju poklanja i promociji kulturnih događanja, kao što je podrška zakladi Inamori Foundation. Ta zaklada svake godine dodjeljuje međunarodno priznate nagrade istaknutim istraživačima i umjetnicima za njihov doprinos čovječanstvu. S nagradom u vrijednosti od približno 400.000 eura, priznanje Kyoto Prize među najuglednijim je priznanjima u svijetu. Među nagrađenima su i koreografkinja Pina Bausch te filozof Jürgen Habermas. Kopiraj ovaj članak na svoj Web | Pregleda: 582
|