Vodič za razumijevanje Internet stvari – Internet of Things (IoT)

Fotografija članka: Vodič za razumijevanje Internet stvari – Internet of Things (IoT)

Internet stvari – Internet of Things (IoT) stigle su i u naše krajeve,a da toga nismo niti svjesni. Doduše, najrasprostranjenije su u industriji,ali sve više se nalaze i u našim domovima.

Oglas

Pametni satovi, pametne narukvice, pametni lokoti/brave, pametni termostati – vjerojatno ste čuli za neke od ovih pojmova u posljednje vrijeme,a kako stvari stoje, čuti ćete ih sve češće i sve više različitih pojmova u godinama koje dolaze. Ali koja osobina/svojstvo ovih i ovakvih uređaja ih čini “pametnima”?

Ovi uređaji dio su jedne brzorastuće kategorije nazvane Internet of Things ili skraćeno IoT. Hrvatski naziv za ovakve uređaje je “Internet stvari”. U svojoj osnovi pojam IoT odnosi se na povezivanje svakodnevnih objekata/stvari na internet i/ili sa drugim uređajima s ciljem pružanja jednostavnijeg,preciznijeg i “pametnijeg” iskustva u korištenju ovih svakodnevnih uređaja. Konačna svrha IoT-a je olakšavanje svakodnevnih rutinskih i naprednijih radnji tijekom dana,na poslu kod kuće itd… Dva dobra primjera su Nest termostat i August Smart Lock.

Oduvijek smo svi mi sa brdovitog Balkana željni novih tehnologija i trudimo se pratiti ih koliko možemo. Iako ova dva gore navedena primjera zaista nude pravi pogled u budućnost,većina ljudi sa ovih prostora vjerojatno ih si ne može priuštiti. Ali zato se može napraviti neka alternativa. Jednostavno rečeno,ako želite shvatiti kako IoT funkcionira najbolji način za to je izrada svojih projekata. To nikako ne moraju biti kompleksni projekti,ali tako se najbolje i najlakše uči. Vjerujte nam nije toliko skupo niti komplicirano. O ovim projektima ćemo kasnije u nekom nastavku ove priče,a sada se vratimo na teoriju.

Kako to obično biva,nove tehnologije za prosječnog korisnika mogu biti zbunjujuće,možda i zastrašujuće pogotovo ako u sve ovo ubacimo pojmove poput zaštite privatnosti i sigurnosti u općenitom smislu. Pošto su komfor i sigurnost dvije stvari na koje su ljudi “osjetljivi”,velike tvrke (Cisco,Samsung…) su shvatile da je IoT nova “zlatna koka” i uložili su ogroman novac da bi korisnicima osigurali proizvode koji ispunjavaju najmanje ova dva faktora i pružili dovoljno informacija o tome. Naravno da još postoji čitav niz karakteristika koje IoT uređaji moraju ili bi trebali posjedovati da bi se “uklopili” u ovaj novi svijet,ali o tome malo kasnije.

Pametni domovi bili su jako popularni na posljednjem CES-u

Pametni domovi bili su jako popularni na posljednjem CES-u

Što su točno Internet of Things iliti Internet stvari?

Pošto precizne definicije za ovo nema,možda najbolji opis IoT-a bio bi:
“ IoT je kolekcija ili skup stvari (objekata ili uređaja) koji su dizajnirani da bi bili upravljani te da bi pružali informacije bežičnom vezom preko interneta koristeći najčešće mobilnu aplikaciju za nadzor ili upravljanje”.

Ove vrste objekata mogu pokrivati širok spektar uređaja od nosivih uređaja (pametne narukvice i satovi) do različitih uređaja u kućanstvu (perilice rublja,pametne žarulje,aparati za kavu) čak i vaš automobil-zaista to može biti bilo što. Današnja tehnologija sposobna je proizvesti toliko malene uređaje da stanu u bilo kakvo kućište i da praktički niste svjesni da neke stvari koje rade oko vas,rade zahvaljujući IoT-u. Zamislite da radite kao konobar i morate otvoriti kafić u 6 sati da bi vaši omiljeni gosti popili prvu jutarnju kavicu. Ali aparat za kavu se mora zagrijati,a gosti su nervozni. No zahvaljujući IoT-u vi možete prije nego li krenete na posao,putem mobilne aplikacije pokrenuti aparat i on vas dočeka zagrijan i spreman za upotrebu-odmah. IoT također će pronaći svoju primjenu u medicini,logistici i transportu.

Pametna brava

Pametna brava

OK,može li neki primjer kako to radi danas,može li mi to ikako pomoći da mi život bude lakši ili udobniji?

Teško je bilo na brzinu smisliti neki primjer koji će biti zanimljiv ,ali možemo probati sa slijedećim. Pošto svatko od nas kod kuće ima neki sustav grijanja (klima uređaj,centralno grijanje na plin/drva itd…), vjerojatno bi svi htjeli znati koja nam je temperatura kod kuće i treba li stan/kuću ugrijati prije nego li se vratimo sa posla. Dakle trebamo slijedeće:
1.Termometar (sonda)
2.Wifi karticu
3.Osobu ili uređaj koja će podesiti temperaturu

Koja je uloga pojedinih komponenti? Termometar će izmjeriti temperaturu,Wifi kartica će dobivenu informaciju putem interneta proslijediti do vas,a ona treća stavka će nabacati drva u peć da se kuća malo ugrije. :-)

Ovo bi upravo mogao biti naš prvi projekt za koji će nadamo se biti zainteresiranih.Nemojte misliti da je ovo komplicirano ili skupo,pogotovo ukoliko ste voljni utrošiti nešto vremena,truda i malo novca. Kratka računica sa eBay-a kaže ovako:
1. Sonda termometra – oko 1 dolar-cca 7 kn
2. Wifi kartica – oko 2 dolara-cca 14 kn
3. Napajanje

Ukoliko nemate napajanje/programator za wifi karticu tada će vam trebati i on,to je još dodatnih 2 dolara. Ukratko,za približno 35 kuna imati ćete uređaj koji će vas preko interneta obavijestiti o stanju temperature kod kuće.

Ako želite malo kompleksnije rješenje,tada je gore spomenuti Nest termostat pravo rješenje za vas. Što je on i kako radi? Riječ je o wifi termostatu koji vam omogućava da sa udaljenog mjesta podesite temperaturu koristeći svoj mobitel. Istovremeno ovaj uređaj “uči” iz vaših navika i svakodnevnih postavki te na taj način podešava sve parametre sukladno vašim navikama.
Potencijalna ušteda novca može se ostvariti nekim radnjama,primjerice ako ste zaboravili isključiti klima-uređaj ili grijanje,a već ste napustili kuću. Tada to možete učiniti putem telefona. Od pogodnosti ovog uređaja možemo istaknuti da ovaj uređaj može zapamtiti da volite sniziti temperaturu prije spavanja i to učiniti umjesto vas u neko određeno vrijeme. Mogućnosti ima dosta,ovo su samo neke.

Kako se IoT širi na više kategorija, a proizvodi postaju sve softiciraniji, već sada vidimo neke moguće scenarije gdje npr. vaša fitnes narukvica detektira da niste zaspali,a san vam je potreban, ugasiti će TV i svjetla da bi lakše zaspali. Ili, vaš automobil će sa računala, povući sve kalendarske obaveze za danas i ukoliko imate neki sastanak predložiti vam najbolju rutu sa najmanjom gužvom u prometu,te poslati poruku osobi koja vas čeka da ćete malo zakasniti. Usput će vas automobil “u dogovoru” sa vašim hladnjakom pri vašem povratku sa posla obavijestiti da morate kupiti mlijeko ili pivo, jer ga u hladnjaku više nema.

Da ne biste pomislili da je IoT ograničen samo na “manje” stvari i događaje, on itekako može dobro doći i gradovima,odnosno gradskim službama koje će na ovaj naći moći lakše pružiti informacije o slobodnim parkirnim mjestima,prometu i jednostavnijoj naplati raznih usluga.

Kako IoT radi?

Pokušati ćemo to objasniti bez previše tehničkih pojmova. Što se tiče “hardverskog” dijela IoT-a, dvije stvari su ispred svih ostalih;

  1. Niska potrošnja energije
  2. Malen protok podataka

Nakon toga ide sve ostalo. Kada govorimo o Internet stvarima tada mogu postojati tri vrste komunikacije:

  1. Komunikacija stvari s ljudima
  2. Komunikacija između stvari
  3. Komunikacija između uređaja (engl. machine to machine, ili M2M)

Za ove tri vrste komunikacije postoje razne vrste bežičnih uređaja koji omogućavaju spajanje na internet. To uključuje neke već poznate standarde, WiFi,Bluetooth,NFC,RFID, ali i neke nove standarde za koje još vjerojatno niste čuli (ZigBee,Z-Wave i 6LoWPAN).

Uz ove standarde dakako ide različit hardver i razni senzori,brave,žarulje itd… Kada sve ovo jednom zaživi, u kući ćemo imati jedno centralno mjesto na koje će svi uređaji biti spojeni i sa tog uređaja upravljati ćemo ostalim uređajima. Kako sada stvari stoje,to će vjerojatno biti televizor. Dakle u budućnosti na svom TV-u nećete samo gledati filmove itd…nego ćete upravljati cijelim svojim domom. Tu su naravno i razne cloud usluge koje će vam omogućiti da putem mobitela upravljate televizorom koji opet upravlja svim ostalim uređajima.

Koje poznate tvrtke rade na razvoju Internet stvari?

Trenutno bi možda bilo lakše odgovoriti tko ne radi na IoT proizvodima,ali nabrojati ćemo neka velika imena. Samsung,LG,Apple, Google,Philips i još dosta drugih tvrtki i startup programa uključeno je u stvaranje međusobno povezanih uređaja. Gartner (najpoznatija vračara današnjeg doba :-) predviđa da će se ove godine (2016.) koristiti oko 4,9 milijardi uređaja baziranih na IoT-u,a do 2020. godine ta brojka će narasti do 25 milijardi uređaja.

Koliko će ti uređaji trošiti energije,možete pročitati u  našem članku.

Dakle, mogu li svi IoT uređaji međusbno “razgovarati”?

Ovdje su stvari malo kompliciranije. Zbog velikog broja tvrtki koje rade na različitim tehnologijama i proizvodima gotovo je nemoguće očekivati da će SVI uređaji međusobno komunicirati. Prosječnom korisniku to vjerojatno neće biti previše bitno,jer će kao i danas ljudi kupovati “po navici”. Dakle ako imate iPhone,a odlučili ste se za kupovinu tableta,tada ćete vjerojatno kupiti iPad, možda poslije i Macbook itd… Ako imate Samsungov telefon,vjerojatno ćete imati i njihov tablet,televizor…..Shvatili ste bit priče. Stvar je u ekosistemu.

Tako će i Internet stvari funkcionirati u budućnosti. Ako se odlučite za jednog proizvođača, tada vam je međusobna komunikacija uređaja zajamčena.

Internet of Things ove godine 699 milijardi, a 1,3 trilijuna dolara 01

Već sada su se izdvojila dva saveza koji pokušavaju “progurati” svoja rješenja. Prvi savez (AllSeen) čine Qualcomm, LG, Microsoft, Panasonic Sony. Drugi savez (Open Interconnect Consortium), ima podršku tvrtki Intel, Cisco, GE, Samsung i HP.

Kako će ova “bitka”završiti nitko ne zna,ali povijest nas je naučila da u tehnici bolje ne znači nužno i popularnije. Sjetite se (ako ste malo stariji) kako je VHS dobio bitku,kako je završila bitka između “+” i “-” DVD standarda itd… Osobno mišljenje autora ovog članka je da će se se situacija razviti otprilike kao što je situacija sa operativnim sustavima za mobilne uređaje. Dva velika tabora i to je to.

Trebam li se brinuti za privatnost,pošto će sva sila tehnike sakupljati velike količine podataka?

Pošto je IoT još uvijek u razvoju niti jedna zemlja nema zakone koji bi “pokrili” zaštitu IoT-a, ali svi veliki proizvođači najavljuju enkripciju “od početka do kraja”. Ovo bi trebalo značiti da ćemo imati solidnu zaštitu na početku koja će se vremenom nadograđivati i postajati sve bolja i bolja. Nešto slično imali smo u zaštiti WLAN-a.

Počeli smo sa WEP zaštitom, koju je čak i relativnom početniku moguće probiti za pet minuta,a stigli smo do WPA2 koji je sasvim druga priča u odnosu na WEP.

Da li je pametno sada kupovati “Internet stvari”?

Ideja o Internet stvarima postoji već dugi niz godina, ali tek sada ulazi na potrošačko tržište koje naravno nije sazrelo jer su u pitanju noviteti. Naravno da se mogu pronaći dobri proizvodi,ali na vama je da li ćete ih znati koristiti. Zapravo, nitko osim Vas ne može odgovoriti na pitanje što vam odgovara i na koji način koristiti to što kupite.

Konačno ste stigli do kraja teksta. Sve ste pažljivo pročitali i još uvijek niste shvatili kako IoT funkcionira? Ništa čudno,nije prvi put u povijesti da ljudi ne shvate tehnologiju. Primjerice, tko bi nekome 1973. godine objasnio što je to mobitel,a te je godine predstavljen prvi komercijalni mobilni telefon. Tko bi prije desetak godina mogao shvatiti pojam “Smart TV”?  U istoj situaciji je danas IoT,postoji,ali ga ljudi nisu svjesni sve dok ne doživi bum.

U međuvremenu pokazati ćemo vam kako napraviti neke primjerke IoT uređaja,tek toliko da shvatite kako to sve radi.

 

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  3+7=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.