Svjetlovodna infrastruktura: – primjer iz prakse – kako se to radi na slovenski način

Fotografija članka: Svjetlovodna infrastruktura: – primjer iz prakse – kako se to radi na slovenski način

U posljednje vrijeme, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sve se više spominje još brzi Internet za sve, kao i svjetlovodna infrastruktura. Evo kako to rade u susjednoj nam Sloveniji.

Oglas

U razdoblju od 2007. do 2013. u okviru kohezijske politike EU, sredstva dodijeljena za ICT su značajno povećana, u apsolutnom i relativnom iznosu, i to za preko 15 milijardi eura ili 4,4 posto od ukupnih sredstava u proračunu EU kohezijskih fondova. U istom razdoblju, u strukturnim fondovima ukupno 2,3 milijarde eura je alocirano za širokopojasnu infrastrukturu (svjetlovodna infrastruktura), 12,9 milijardi eura za usluge informacijskog društva i dodatnih 360 milijuna eura kroz Europski fond za ruralni razvoj što je bilo iskorišteno za financiranje širokopojasne infrastrukture. Navedeni proračun se odnosi na sve države članice EU. Na žalost, ovaj investicijski val nije zahvatio Hrvatsku, ali se nadamo kako slijedeći hoće.

Uvidjevši korist primjene modela javno-privatnog partnerstva na povećanje efikasnosti korištenja EU fondova, Europska komisija je u prijedlog propisa koji reguliraju korištenje sredstava iz strukturnih fondova ugradila i odredbe kojima potiče i pojednostavljuje kombiniranje ova dva izvora financiranja. Jedan od uspješnih primjera javno-privatnog partnerstva na području izgradnje širokopojasne infrastrukture je primjer Slovenije.

Pokrenuta su četiri natječaja gdje su prijavitelji lokalne zajednice, gradile su se otvorene mreže koje su dostupne svim operaterima pod istim uvjetima, a gradi ih operator koji će i s njima i upravljati.

Gradila su se tri tipa otvorene širokopojasne mreže u različitim kombinacijama tipa (svjetlovodna infrastruktura):
Prvi Tip A mreže: ovaj dio u potpunosti je financiran od strane privatnog partnera
Drugi Tip B mreža: ovaj dio mreže u potpunosti je financiran od strane državnog proračuna za kohezijsku politiku, strukturne politike Europske unije
Treći Tip C mreže: izgradnja ovog dijela mreže zajednički financiraju lokalne zajednice i odabrani privatni partner.

Gradile su se mreže kao kombinaciju tipa A i B mreže ili potpuno izgrađenu mrežu tipa B, ili u potpunosti uspostavljene mreže tipa C.

Javni partner je lokalna zajednica (ili više lokalnih zajednica zajedno), a privatni partner ili suinvestitor izvođač izgradnje, upravljanja i održavanja otvorenih širokopojasnih mreža u lokalnoj zajednici .

U Sloveniji su privatni partneri bili 3-tel (Tritel) koji je dobio cca 10 milijuna eura, Garnol i GVO (tvrtka kćer Telekoma Slovenije) koja je u prvoj fazi dobila 45 milijuna eura za 15.400 kućanstava i 37 milijuna eura u drugoj fazi kad je pokrila 13.500 kućanstava.  Izgrađeno je oko 30.000 HH.

Podsjetimo se, EU je u svibnju 2010. godine usvojila Digitalnu agendu za Europu, kao stratešku inicijativu u području ICT-ja i elektroničkih komunikacija. Uz Digitalnu agendu kao strateški dokument, Europska komisija je usvojila i 101 akcijsku mjeru za provedbu strategije, kako bi koordinirala sva tijela Europske komisije i aktivnosti u državama članicama u aktivnoj provedbi tih mjera.

Digitalna agenda je podijeljena na strateška područja i jedno od njih je i brzi i superbrzi pristup Internetu, s provedbenim mjerama. U EU strukturnim i kohezijskim fondovima u novom višegodišnjem proračunu (2014. – 2020.), ICT a time je i širokopojasna svjetlovodna infrastruktura navedena kao jedna od 11 tematskih cjelina za koje je predviđeno financiranje iz EU fondova. One će biti integrirane unutar Operativnih programa koji su temelj za povlačenje sredstava.

Republika Hrvatska, unatoč brzom razvoju infrastrukture širokopojasnog pristupa, još uvijek ima značajan zaostatak gustoće širokopojasnih priključaka za prosjekom država članica Europske unije. Ukupan broj širokopojasnih priključaka nepokretne komunikacijske mreže (lipanj 2013. godine) je 909.444 i sigurno je da bi sredstva uložena u svjetlovodnu infrastrukturu ovaj broj značajno podigla.

Hrvatskoj će biti također dostupna sredstva za izgradnju širokopojasne infrastrukture. Jedinice lokalne i područne samouprave trebaju pripremiti svoje razvojne strategije, definirati smjer razvoja širokopojasne infrastrukture, te pronaći kvalitetnog privatnog partnera koji će moći te ciljeve i ostvariti. Upravo takvo partnerstvo može biti jamac kvalitetnog širenja svjetlovodne strukture i u Hrvatskoj.

Na našem Racunalo.com portalu svakako podržavamo ove inicijative koje bi trebale ubrzati uvođenje širokopojasnog Interneta u svaki hrvatski dom, svjetlovodna infrastruktura za sve. Neke europske zemlje u svoj Ustavu imaju upisane Internet kao temeljno ustavno pravo svakog građana, bilo bi lijepo da tako nešto doživimo u bliskoj budućnosti i u Hrvatskoj. Srećom, na ovom smo gospodarskom kolosijeku na pravom putu, za razliku od nekih drugih.

Svjetlovodna infrastruktura

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  7+4=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.