SRCE proslavilo 45. rođendan – čestitamo!

Fotografija članka: SRCE proslavilo 45. rođendan – čestitamo!

Sveučilišni računski centar (SRCE) je Svečanom sjednicom obilježio svoj 45. rođendan. Rektor Ivan Supek je 29. travnja 1971. godine potpisao odluku o osnivanju Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj te taj dan obilježavamo kao Dan Srca.

Oglas

Ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić i zamjenik ravnatelja Ivan Marić su se tijekom interaktivne prezentacije osvrnuli na dosadašnji rad i postignuća Srca, na sadašnje poslove i zadaće, kao i na planove i nove izazove koji su pred Srcem u godinama koje dolaze.

Na svečanoj sjednici bili su nazočni rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za visoko obrazovanje, izaslanica gradonačelnika grada Zagreba Katarina Milković, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, pomoćnik ministrice uprave Bernard Gršić, nadležan za e-Hrvatsku, te brojni drugi prijatelji i gosti Srca.

Program središnje svečanosti započeo je kratkim uvodom u povijest Srca u kojem se ravnatelj dr. sc. Zoran Bekić, posebno osvrnuo na najznačajnije dijelove povijesti  Srca, a u nastavku na najvažnije poslove u proteklih pet godina.

U doba kada je Srce osnovano računanje je bila potreba i privilegija malobrojnih, a pouzdanost ili kontinuitet rada ili sigurnost podataka (koji su se tada često čuvali i na bušenim karticama) nisu bili u fokusu pozornosti. Danas međutim svi u zajednici aktivno koriste i očekuju najnovije tehnologije, a od Srca pri tome očekuju ne samo da osigura pristup tim tehnologijama, nego da Srce radi pouzdano, da bude dostupno 24 sata svih 365 dana u godini, da nema prekida u radu ili bilo kakvih gubitaka podataka. Osim naprednog računanja i omogućavanja pristupa Internetu, važne su zadaća Srca i u području izgradnje informacijskih sustava, te platformi i alata za brigu i upravljanje podacima i informacijama, uključujući i objavu u otvorenom pristupu. Treći segment djelovanja Srca vezan je uz širenje informatičke pismenosti, obrazovanje i podršku korisnicima, što uključuje ne samo brojne obrazovne programe nego i implementaciju modernih platformi i virtualnih okruženja za e-učenje, te podršku nastavnicima i istraživačima pri uporabi takvih platformi i alata u modernom obrazovanju i modernim istraživanjima.
– dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca

Na svečanosti je po prvi puta javno predstavljena sekundarna lokacija Srca u sveučilišnom kampusu Borongaj, kojom je Srce osiguralo važne preduvjete za kontinuitet poslovanja, što prije svega znači veću pouzdanost, dostupnost i stabilnost funkcioniranja svih sustava u nadležnosti Srca, uključujući i veću sigurnost i održivost podataka koji se pohranjuju na sustavima Srca. Radi se o značajnom tehničkom i organizacijskom iskoraku u 45 godišnjoj povijesti Srca.

Cilj je osigurati punu funkcionalnost sekundarne lokacije Srca u novom prostoru unutar Kampusa Borongaj, tako da svi najvažniji informacijski i podatkovni sustavi  u nadležnosti Srca u potpunosti koriste mogućnost  sekundarne lokacije za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i održivog funkcioniranja sustava, posebno za nužnu sigurnost i održivost podataka koji se svakodnevno nadograđuju i trajno čuvaju u tim sustavima. Važno je osigurati pouzdanost rada sustava u Srcu i minimizirati vjerojatnost gubitaka podataka koji se nalaze i koji su pohranjeni na poslužiteljima i podatkovnim spremištima u Srcu. U prostoru Sveučilišnog kampusa Borongaj u planu je izgradnja i važnog dijela velikog, strateškog nacionalnog projekta kojeg vodi Srca – Hrvatskog  znanstvenog i obrazovnog  oblaka (HR-ZOO), a koji je zamišljen kao distribuirana nacionalna e-infrastruktura sastavljena od čvorova s grid-resursima, čvorova s računalnim resursima visoke učinkovitosti te čvorova s cloud-resursima. Računalni i spremišni resursi HR-ZOO-a bit će instalirani u distribuiranoj infrastrukturi nacionalnih podatkovnih centara u četiri grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Resursima i servisima opsluživat će sve korisnike i ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja. Podatkovni centri HR-ZOO-a bit će međusobno povezani redundantnim optičkim vezama nacionalne akademske i istraživačke mreže CARNet te s međunarodnim infrastrukturama. Navedeni resursi tvorit će računalni i podatkovni oblak, temeljnu sastavnicu buduće nacionalne e-infrastrukture.
– Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca

Godišnjice su vrlo često i trenuci u kojima dodjeljujemo priznanja pojedincima koji su svojim radom posebno pridonijeli prepoznatljivosti Srca. Ove godine priznanje za poseban doprinos prepoznatljivosti Sveučilišnog računskog centra i hrvatske informatike u svijetu dodijeljeno je Borisu Sakaču.

Posebna su priznanja dodijeljena i institucijama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja s kojima Srce i na institucionalnoj razini, ali i na razini zajedničkih inicijativa i projekata izuzetno uspješno surađuje. Tako su priznanja dobili Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institut Ruđer Bošković, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Plan nam je i cilj i nadalje osiguravati akademskoj i istraživačkoj zajednici pristup najnovijim tehnologijama, ali i pouzdanost, stabilnost, kvalitetu i kontinuirani razvoj postojećih sustava i usluga. Ponekad su te dvije zadaće i suprotstavljene jedna drugoj – ali to je okolnost koja našem djelovanju samo daje dodatni izazov, a radost zbog naših uspjeha čini većom.
– dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca

Srce je osnovano s namjerom da „bude glavna pokretačka snaga kompjutorizacije zemlje”, da „tehnički i organizacijski bude otvoreno svim potencijalnim korisnicima u okviru Sveučilišta ali i izvan njega”, te da „bude okosnica buduće mreže kompjutora i povezan s Europskom mrežom računala”.

Povijest Srca uključuje važne trenutke kako hrvatske informatike, tako i hrvatske akademske i istraživačke zajednice u razvoju i primjeni najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Spomenimo samo puštanje u rad jednog od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe 1974. godine, izgradnju sustava znanstvenih informacija Hrvatske (SIZIF) krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina ili informacijskih sustava za velika sportska natjecanja nastalih u istom razdoblju, projekte Srca vezane uz računalno-komunikacijske mreže, koji su kulminirali početkom 90-ih prvom Internetskom vezom Hrvatske sa svijetom, registracijom hrvatske nacionalne Internetske domene .hr i izgradnjom hrvatske akademske i istraživačke mreže.

Svi rezultati, ali i potrebe akademske i istraživačke zajednice kojoj pripadamo i nužnost daljnjeg povezivanja hrvatskih e-infrastruktura s europskim i globalnim zasigurno su poticaj da u godinama koje dolaze planiramo mnoge nove poslove, projekte i iskorake. Za razliku od ranih 70-ih kada je zadaća Srca bila “samo” ili prvenstveno osigurati pristup najnovijim tehnologijama, uz tu stalnu zadaću Srce danas treba skrbiti i o pouzdanom, stabilnom i održivom funkcioniranju mnogih segmenata e-infrastrukture koji su postali nužni za svakodnevno funkcioniranje sustava visokog obrazovanja i znanosti

Spomenimo 830.000 hrvatskih studenata, učenika, nastavnika, profesora i znanstvenika koji koriste elektroničke identitete iz sustava AAI@EduHr, kojeg već deset godina uspješno gradi i razvija Srce, 170.000 studenata, profesora i zaposlenika hrvatskih sveučilišta koji koriste različite funkcionalnosti sustava ISVU, ISAK i ISSP (više o tim sustavima na web stranicama Srca). Ili 400 hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu dostupnih putem portala Hrčak, koji baš kao i novi sustav Dabar “živi” u Srcu. U Dabru već sada 95 ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja čuva svoju najvažniju – digitalnu imovinu. Dio svakodnevice je i sustav Merlin putem kojeg desetci tisuća studenata pristupaju svojim virtualnim okruženjima za učenje i surađuju unutar e-kolegija sa svojim profesorima i kolegama u procesu učenja.

Ipak i računanje i temeljna infrastruktura ostaju i dalje u fokusu i korisnika i Srca kao njihovog servisa. Studentima je tako sigurno važna infrastruktura za širokopojasni pristup Internetu u studentskim domovima, za desetke istraživačkih projekata dragocjeni su milijuni “odrađenih” CPU sati na naprednim računalnim resursima CRO NGI i klastera Isabella, a za sve građane Hrvatske petabajti prenesenih internetskih paketa preko nacionalnog središta za razmjenu internetskog prometa (CIX) u petnaest godina postojanja u Srcu.

Kao i u trenutku osnivanja, Srce i danas svoje poslove i zadaće planira i ostvaruje na dvije razine – na razini sustava visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske i na razini Sveučilišta u Zagrebu, koje danas više nego ikada prepoznaje mogućnosti i nužnost primjene najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, znanosti i istraživanjima.

Što reći na kraju? Naše drago Srce, čestitamo ti 45. rođendan i 45 vrlo aktivnih godina… :)

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  2+7=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.