Srce DEI 2018 – Dani e-infrastrukture – održana stručna konferencija Srca

Fotografija članka: Srce DEI 2018 – Dani e-infrastrukture – održana stručna konferencija Srca

Konferencija je okupila više od 300 stručnjaka koji su tijekom dva dana konferencije raspravljali prvenstveno o konceptima otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, ali i o nizu drugih zanimljivih tema.

Oglas

U organizaciji Sveučilišnog računskog centra (Srca) 11. i 12. travnja 2018. održana je stručna konferencija pod nazivom: Dani e-infrastrukture – Srce DEI 2018 sa središnjom temom- Izazovi (ne)otvorenosti. Konferencija je okupila više od 300 stručnjaka koji su tijekom dva dana konferencije raspravljali prvenstveno o konceptima otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, ali i o nizu drugih zanimljivih tema.

Okosnicu programa konferencije činila su dva pozvana predavanja koja su ove godine održali stručnjaci iz Švicarske Olivier Verscheure, ravnatelj Švicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center) i Ann Harding, iz fondacije SWITCH koja je švicarska nacionalna i istraživačka mreža (NREN – National research and education network) te ujedno i koordinator švicarske AAI federacije.

Ann Harding je na konferenciji održala pozvano predavanje pod nazivom “Izazovi (ne)otvorenosti – sustavi povjerenja i identifikacije u znanosti i obrazovanju” („The challenges of (non-)openness – Trust and Identity in Research and Education“ ) drugi dan konferencije, ali je na početku prvog radnog dana sudjelovala na vrlo zanimljivoj i posjećenoj raspravi na temu „Kako učinkovito koristiti sustav povjerenja i identifikacije u istraživačkom okruženju?“ („How to efficiently use trust and identity services in research enviroment?“). Uz Ann Harding u raspravi su sudjelovali i prof. dr. sc. Marko Tadić, profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nacionalni koordinator za CLARIN ERIC i mr. sc. Miroslav Milinović, pomoćnik ravnatelja Srca za informacijsku i posredničku infrastrukturu i voditelj AAI@EduHr te ujedno i moderator rasprave. Korištenje elektroničkih identiteta u akademskoj zajednici danas zahtijeva povezivanje nacionalnih autentikacijskih i autorizacijskih infrastruktura s ciljem proširenja dostupnosti usluga. Važno je prepoznati nove potreba krajnjih korisnika (istraživača, nastavnika, knjižničara, studenata) te povećati njihovu informiranost o dostupnim uslugama. Zaštita privatnosti korisnika ugrađena je u sustav od njegove uspostave te se i dalje unaprjeđuje pa korisnici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s punim povjerenjem mogu koristiti svoj elektronički identitet.

Olivier Verscheure otvorio je prvi dan radni dio konferencije predavanjem na temu „Otvaranje znanosti u svijetu kojeg pokreću podaci“ („Opening science in a data-driven world“). Na raspravi koja je održana drugi dan konferencije raspravljalo se na temu „Otvorena znanost – izazovi i rješenja“ („Open science – Challenges and solutions“), a sudjelovali su i prof. dr. sc. Sven Lončarić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i voditelj istraživačke jedinice Istraživanje u znanosti o podatcima Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, dr. sc. Davor Davidović, istraživač na Institutu Ruđer Bošković i koordinator istraživačke skupine DARIAH-Competence Centre i Draženko Celjak, voditelj Službe za podatkovne usluge i kolaboracijske alate u Sveučilišnom računskom centru i voditelj razvojnog tima Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). Raspravu je moderirala prof. dr. sc. Jadranka Stojanovski sa Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Instituta Ruđer Bošković. Istraživanja je ponekad nemoguće reproducirati i verificirati te ponovno upotrijebiti podatke i pripadajuće metode čime je otežan daljnji znanstveni napredak. Otvorenost znanosti potrebno je više nego ikad zagovarati i poticati, a tehnologija u tome može uvelike pomoći. Svjedoci smo kako otvoreni podaci mijenjaju svijet pa je potrebno, tamo gdje otvorenost podataka nije moguće osigurati, primjenjivati modele dijeljenja podataka s različitim razinama pristupa.

Srce svim svojim aktivnostima promovira i potiče primjenu načela i prakse otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, prepoznajući sve one dobrobiti koje takva praksa donosi društvu, kako kroz bržu primjenu i veću dostupnost rezultata istraživanja i obrazovnih sadržaja, koji se financiraju javnim sredstvima, tako i kroz unapređenje kvalitete samog sustava obrazovanja i znanosti. Baš zato smo naglasak ovogodišnje konferencije odlučili staviti upravo na pitanja vezana uz otvorenost znanosti i obrazovanja, a kako bi zajednički i s onima koji se zalažu i prakticiraju takvu otvorenost i s onima koji eventualno vide prepreke i nedostatke otvorenosti raspravili sva postojeća pitanja – od načelnih do onih vezanih uz konkretne situacije u Hrvatskoj – i otvorili put akademskoj zajednici u Hrvatskoj da odlučnije i brže krene putem kojim je krenula akademska zajednica u Europi i svijetu.
– dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca

U dva dana u okviru tematskih blokova održano je 39 predavanja i jedna rasprava vezana uz ne(otvorenost) digitalnih repozitorija u akademskoj zajednici. Kroz nekoliko je predavanja predstavljena nova europska infrastruktura EOSC (European Open Science Cloud), prikazano je niz uspješnih komunikacijskih strategija ustanova s ciljem povećavanja pristupačnosti i prepoznatljivosti u široj zajednici te zanimljivi primjeri i iskustva u primjeni otvorenosti u nastavi.

Konferencija se bavila i ostalim aktualnim temama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kao što su primjena HKO-a i njegov daljnji razvoj te novosti koje donosi prijedlog novog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Značajan interes sudionika bio je za predavanja vezana uz izgradnju CroRIS-a – novog informacijskog sustava o znanstvenoj djelatnosti, razvoj naprednoga računanja te iskustva u primjeni GDPR-a na visokoškolskim ustanovama. Zajednici su predstavljeni i rezultati ostvareni u okviru usluga i projekata koje vodi ili koordinira Srce, a to su Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), Informacijski sustav za podršku postupaka vrednovanja (Mozvag), Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar), Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak) i drugi.

Ove godine održano je četrnaest različitih radionica na kojima se tražilo mjesto više, a sudionici su imali priliku steći praktična znanja, ali i raspravljati o svojim iskustvima vezanima uz različite komponente e-infrastrukture i mogućnosti primjene tih komponenti u njihovom okruženju.

Konferencija Srce DEI jedinstveno je mjesto okupljanja zajednice koja brine za razvoj e-infrastrukture u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj s ciljem njenog daljnjeg kvalitetnog i stabilnog razvoja.

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  8+8=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.