Direktor tehnologije Justin Rattner : "Povijest nas uči da ulaganja u istraživanje uvelike utječu na buduće inovacije".

Tvrtka Intel Corporation predstavila je u Muzeju računalne povijesti više od sedamdeset futurističkih projekata i koncepcija koje se razvijaju u Intelovim laboratorijima, a bave se zaštitom okoliša, zdravstvom, vizualnim računalstvom, bežičnom mobilnošću i mnogim drugim područjima, u koja Intel ulaže dio svojih godišnjih ulaganja u istraživanja vrijednih šest milijardi američkih dolara.
Direktor tehnologije i glavni istraživač Justin Rattner opisao je ogromne učinke koje će današnja ulaganja u istraživanje imati na tehnologije koje će se razviti u sljedećih pet godina, a koje će preoblikovati načine interakcije ljudi i računala te povoljno utjecati na okoliš.
Rattner je i dodao da važnost koju Intel pridaje ulaganju u istraživanje pridonosi oblikovanju ne samo Intelovih proizvoda, već i čitave računalne industrije. Tako je, na primjer, procesor Intel Atom izrastao iz malog projekta u Intelovim laboratorijima zvanog "Snocone", kojim se istraživala izvedivost projektiranja procesora s iznimno niskom potrošnjom, utemeljenog na Intelovoj arhitekturi. Nekoliko je tehnologija sadržanih u procesorskoj tehnologiji Intel vPro za poslovne platforme poteklo iz istih laboratorija, kao, uostalom, i istraživanje tijekom devedesetih godina 20. stoljeća koje je pridonijelo stvaranju USB veze s računalom namijenjene glazbenim reproduktorima, tipkovnicama, videokamerama i mnogim drugim uređajima. "Stotine istraživača u Intelu te naša uska suradnja s drugim tehnološkim tvrtkama, znanstvenicima, sveučilištima i tijelima državne uprave rezultirat će velikim promjenama u sljedećih pet godina", izjavio je Rattner. "Odabrani projekti koje danas ovdje predstavljamo te udvostručenje ulaganja u istraživanja i razvoj tijekom zadnjih deset godina ubrzat će znanstvena otkrića, poboljšati zdravstvenu skrb, pogodovati okolišu, unaprijediti vizualno računalstvo te omogućiti bogat, bežičan pristup Internetu s bilo kojeg uređaja, s bilo kojeg mjesta na svijetu."

Vizualno računalstvo i višejezgreni procesori mijenjaju računala
Kako budući Intelovi čipovi budu rasli s nekoliko na veći broj jezgri, prijelaz na uobičajeno paralelno računalstvo u kojem se više računalnih zadataka obrađuje istodobno rezultirat će eksplozijom mogućnosti vizualnog računalstva, npr. 3D okruženjima nalik onima u stvarnom životu, izravnom analizom videoprikaza u stvarnom vremenu i prirodnijim oblicima interakcije ljudi i uređaja.
Intel je u suradnji s Neusoftom predstavio automobilski sustav budućnosti, s kamerama kao očima i računalom s višejezgrenim procesorom kao mozgom. Automobili budućnosti bit će u stanju mnogo preciznije prepoznavati druga vozila ili pak pješake koji im se previše približe te upozoriti vozača ili samostalno poduzeti korake za izbjegavanje nesreća.
Za takvo je vizualno računalstvo potrebno puno više računalne snage, što pak znači da ono pred računalnu industriju postavlja nove izazove u paralelnom programiranju (višestruke i istodobne zahtjeve procesoru). Pri predstavljanju automobila korištena su Intelova istraživanja s područja Ct programiranja, točnije proširenje C/C++ jezika osmišljeno u Intelovim laboratorijima, koje je programu omogućilo neometan prijelaz s dvije na osam jezgri radi obavljanja zadataka vezanih uz sprječavanje nesreća, bez potrebe za pisanjem dodatnog softvera ili korištenjem programskih prevoditelja.

Tehnologija u službi zaštite okoliša
Istraživači traže načine osjetnog smanjenja štetnog utjecaja na okoliš i povećanja energetske učinkovitosti Intelovih proizvoda i sustava te u tu svrhu razrađuju planove za nastavak poboljšanja računalnih performansi, ali uz veliko smanjenje potrošnje energije. Intelovi istraživači ispituju novu metodu upravljanja energijom koja bi mogla redefinirati ponašanje i energetske potrebe budućih Intelovih računala.
Tehnologije koje se koriste u toj metodi, poznate pod zajedničkim nazivom "Platformsko upravljanje energijom", neprestano nadziru promjene u radu računala te inteligentno smanjuju dovod energije dijelovima sustava koji se ne koriste (npr. radijskoj vezi ili USB priključnicama) ili pak u potpunosti isključuju te dijelove. U početnim prezentacijama uočena je ušteda energije od više od trideset posto kada je sustav u stanju mirovanja ili se ne koristi intenzivno. Intelovi istraživači namjeravaju razraditi ta postignuća u sljedećih pet godina i ostvariti uštedu energije od pedeset posto, bez obzira na to je li računalo u stanju mirovanja ili se intenzivno koristi. Platformsko upravljanje energijom jednog bi dana moglo biti od koristi cjelokupnoj paleti Intelovih proizvoda, od mobilnih internetskih uređaja do poslužitelja visokih performansi.

Zdravstvena zaštita po mjeri ljudi
Intel se već gotovo deset godina usredotočuje na istraživanja usmjerena na potrebe ljudi, čiji je cilj pronaći inovativne tehnologije kojima će se poboljšati kvaliteta skrbi za starije i kronično bolesne osobe u njihovu domu. Personalizirane tehnologije utemeljene na tim istraživanjima pridonose rješavanju problema sve većih troškova liječenja kroničnih bolesti u sve starijoj populaciji, a ujedno ljudima omogućuju da se aktivno uključe u brigu o svom zdravlju.
Primjer Intelove odlučnosti u provođenju višedisciplinarnih istraživanja jest suradnja s centrom za tehnološka istraživanja u službi samostalnog života (Technology Research for Independent Living (TRIL) Centre). To revolucionarno zajedničko istraživanje financiraju tvrtka Intel Corporation i vlada Republike Irske, a cilj mu je istraživati tehnologije koje će ljudima svih životnih dobi omogućiti samostalan život. Jedna od najnovijih inovacija centra TRIL jest BioMOBIUS™, ekonomična istraživačka računalna platforma koju čak i korisnici s ograničenim tehničkim znanjem mogu jednostavno prilagoditi i pretvoriti u istraživački alat.
Predstavljen je još jedan primjer Intelovih rješenja proizašlih iz istraživanja: sustav za analizu hoda. Taj sustav prepoznaje osnovne čimbenike u hodu određenih osoba (tj. u načinu ili brzini kretanja prilikom hodanja) te određuje rizik od pada. Iako su trenutno još u fazi istraživanja, takva bi rješenja poboljšala kvalitetu života i smanjila opterećenje pod kojim se nalazi javni sustav zdravstvene skrbi.

Iznimno brz, a ipak sve manji bežični svijet; prepoznavanje govora
Dok se Intelovi procesori i mobilni uređaji sve više smanjuju, potražnja za performansama i kvalitetom rada na Internetu koje ne zaostaju za onima kakve nude klasična prijenosna ili stolna računala neprestano raste. Intelovi istraživači razvijaju tehnologije koje će malim mobilnim internetskim uređajima omogućiti prepoznavanje okruženja u kojemu se nalaze i interakciju s njime, što znači da rad korisnika neće biti ograničen veličinom uređaja.
Govorna su sučelja, primjerice, osobito pogodna za male mobilne uređaje čija veličina fizički ograničava ulazne i izlazne mogućnosti. Intelovi su istraživači predstavili govorno sučelje kojim se kontrolira stvaranje veza između dva mobilna uređaja te bežični zaslon kojemu je cilj zajedničko korištenje resursa i usluga. Tako, na primjer, korisnici mogu na prirodan način izgovoriti naredbe kojima će se njihov mobilni uređaj sinkronizirati s televizorom velikog zaslona te na njemu djedu i baki prikazati najnovije slike njihove unučadi.

Napiši komentar

Molimo vas da sadržaj komentara bude tematski vezan uz članak koji se komentira. Imajte na umu da administratori imaju prava pobrisati sva vrijeđanja i napade na osobnoj razini. Ne koristite komentare kao sredstvo osobne promidžbe. Da biste dobili novi sigurnosni kod, molimo vas da osvježite vaš preglednik prije pritiska tipke Šalji. Gornja stavka vrijedi ukoliko greškom upišete krivi sigurnosni kod.
Korisničko ime:
BBCode:
Komentar:
Sigurnosni kod:*