Prilike i izazovi hrvatske IT industrije u procesu pridruživanja EU

Fotografija članka: Prilike i izazovi hrvatske IT industrije u procesu pridruživanja EU

Hrvatska informatička industrija je podkapacitirana, jer nema dovoljno velike domaće potražnje. Važno je da Hrvatska započne s procesom pregovaranja o pristupanju Europskoj uniji, jer bi to mogao biti oblik discipliniranja politike koja bi se u tom slučaju morala fokusirati na rezultate i objektivne kriterije mjerenja istih, izjavio je Goran Radman, Predsjednik Microsofta za Jugoistočnu Europu na sinoćnjem predavanju koje je održao u sklopu konferencije WinDays 2005 pod naslovom „Pridruživanje Hrvatske EU – Prilike i izazovi hrvatske IT industrije“. Prema njegovim riječima, u osnovi nije toliko važno kada će Hrvatska ući u Europsku uniju, već koliko ćemo u danom trenutku biti spremni suočiti se sa svim izazovima koji će nas dočekati po ulasku u to jedinstveno tržište.

„Kada se napokon dogodi ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kamo neosporno pripadamo, onda moramo biti sposobni prihvatiti izazove novog početka. Mi se moramo bolje pripremiti kao društvo u cijelosti, a sukladno tome pripremu i mijenu mora doživjeti i sam sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao ključni čimbenik razvijenog društva“, naglasio je Radman. On je dodao kako Hrvatskoj, a napose lokalnom ICT sektoru, iskustva država koje su već ušle u Europsku uniju mogu poslužiti kao kvalitetan vodič na pristupnom putu.

U zemljama koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, kaže Radman, zabilježen je predpristupni porast potražnje i postpristupni pad potrošnje, poskupljenje cijena, konsolidacija distribucijskih kanala te okrupnjavanje i specijalizacija. U toj konstelaciji lokalno ICT tržište u sektoru trgovine može očekivati pad marži te preuzimanje većeg tržišnog udjela od strane veletrgovaca. U proizvodnom sektoru osnažuju strogi standardi za proizvode koji se žele plasirati na zajedničko europsko tržište, a i još uvijek su na snazi administrativne prepreke kojima se zaštićuju postojeća radna mjesta. Potonje najbolje ilustrira već neko vrijeme prisutan otpor određenih članica EU prema Direktivi o uslugama kojom se želi liberalizirati to tržište. Ipak, sektor usluga najlakše će kompenzirati udar, jer ima najveću mogućnost za izvoz usprkos velikom otporu za uvoz. Slijedom toga, Radman smatra kako hrvatsko ICT tržište i tvrtke koje ga predstavljaju imaju šansu samo nudeći usluge koje su najtraženije, a koje imaju visok udjel dodane vrijednosti u sebi i stoga nisu podložne zakonu niskih cijena.

„Kada govorim o dodanoj vrijednosti posebice mislim na aktivniju zaštitu, promociju i razvoj intelektualnog vlasništva ili intelektualnog kapitala, patenata i licenci. čini mi se kako trenutačno ne postoji dovoljno raširena svijest u našem društvu o potrebi zaštite intelektualnog vlasništva“, upozorio je Radman.

U tom smislu lokalna ICT branša, koja je danas fragmentirana na masu malih tvrtki sa malim brojem zaposlenih, mora aktivno krenuti u procese klasteriranja, udruživanja i okrupnjavanja. „Sam lokalni ICT sektor mora učiniti nešto za sebe, jer nema mnogo vremena. Treba početi odmah“, podcrtao je Radman naglašavajući kako fokus valja usmjeriti na proizvode i usluge s višom dodanom vrijednošću te na unaprjeđenje vlastitih poslovnih sposobnosti i zadovoljenje minimalnog ISO standarda kvalitete. Lokalni ICT sektor također, kako je rekao, mora postati agent uvećanja inovacijskog kapaciteta domaćeg segmenta malog i srednjeg poduzetništva, jer, dokazano je na primjeru drugih država koje su pristupile Europskoj uniji, ondje gdje je razvijen ICT sektor, razvijeno je i malo i srednje poduzetništvo.

„Hrvatska se trenutačno nalazi u trećem stupnju razvijenosti informacijskog društva, što jednostavnim rječnikom znači da je ono podrazvijeno. Pojam informacijskog društva podrazumijeva mogućnost upijanja suvremenih tehnoloških inovacija kako bi se one opredmetile na tržištu. Susjedne države, kao što su Mađarska ili Slovenija, napravile su značajan iskorak, a oni sa kojima bi se trebali mjeriti u okviru naše regije jugoistoka Europe, kao što su Bugarska i Rumunjska, već trče brže od nas“, kazao je Radman ističući potrebu za bržim prihvaćanjem promjena. Kako je rekao, danas se zapravo sve zemlje nalaze u tranziciji pa i Europska unija, što ponajbolje potvrđuje činjenica kako se trenutačno u cijelosti redefinira lisabonska agenda koja je sebi do 2010. godine postavila za cilj pretvaranje EU u najkonkurentnije svjetsko tržište. Kako po tom pitanju ipak ništa konkretno nije učinjeno ili je učinjeno od svega pomalo, promijenjena su očekivanja. Lisabonska agenda je u trenutku nastanka bila koncentrirana na benchmarking Europske unije naspram Sjedinjenih Američkih Država, no u međuvremenu neke su druge svjetske ekonomije poput Indije ili Kine pokazale i snažniji ekonomski dinamizam, što je Europu natjeralo da redefinira postavljene ciljeve.

Hrvatska, promatrajući samu sebe naspram vlastitih očekivanja i ostvarivanja konkurentskih pozicija na budućem jedinstvenom europskom tržištu, dugoročno nema bolji strateški resurs od vlastitih ljudi, jer je to resurs u kojega valja mnogo više investirati i mnogo ga više i kvalitetnije koristiti nego li je to slučaj danas, zaključio je Radman. Kao potvrdu toj tezi istaknuo je primjer susjedne Slovenije koja je značajan dio sredstava iz predpristupnih i pristupnih fondova Europske unije usmjerila upravo u ljudski kapital.

„Iako danas Hrvatska ima pristup tek nekima od predpristupnih fondova, od 2007. godine imat ćemo mogućnost apliciranja prema objedinjenim fondovima iz kojih možemo uzeti sredstva kako bismo popravili ona mjesta na kojima smo najslabiji. Nema velikog niti pametnog recepta, no sasvim je jasno da će od velikog značaja za izvlačenje tih sredstava biti pomoć državne administracije i drugih institucija ili organizacija. Ta pomoć će biti nužna, jer mnoge male tvrtke neće imati snage niti vremena prolaziti kroz iscrpljujuće postupke kojima žele doći do sredstava za realizaciju određenih projekata“, zaključio je Radman u svom predavanju.

Oglas
Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  3+8=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.