Povijest kriptografije: dekapitiranje škotske kraljice

Fotografija članka: Povijest kriptografije: dekapitiranje škotske kraljice

Povijest kriptografije: dekapitiranje škotske kraljice

Šesnaesto stoljeće je. Doba buđenja Europe iz dugog razdoblja srednjeg vijeka. Nakon pojave tiskarskog stroja u prethodnom stoljeću, knjige se više ne umnažaju prepisivanjem nego tiskanjem, što višestruko povećava broj dostupnih knjiga. Počinje renesansa u umjetnosti, ženama je omogućeno pjevanje u crkvenim zborovima, uvode se glazbena djela sa četrdeset glasova. Oslobađanje od sprege korumpiranih crkvenih i svjetovnih vlasti dovodi do novih razmaha sloboda. Martin Luther zabija svojih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu i započinje reformacija. Ignacije Loyola osniva jezuitski red koji uspostavlja obrazovni sistem u cijeloj Europi kakav poznajemo i danas. U Hrvatskoj najbolji su primjeri kolegiji u Dubrovniku i Zagrebu. Zagrebački već slijedeće stoljeće izrasta u Zagrebačko Sveučilište.

U kriptografiji vladaju kriptoanalisti koji imaju prednost nad kriptografima jer je najbolji algoritam za enkriptiranje još uvijek monoalfabetska šifra ali sigurna za vrlo kratke poruke. Za poruke dulje od dvije prosječne rečenice moguće je probijanje enkriptirane poruke frekvencijskom analizom.

Već u drugom dijelu petnaestog stoljeća Vatikan je svjestan slabosti monoalfabetske šifre pa talijanski znanstvenik Leon Alberti predlaže uvođenje drugog ključa u monoalfabetsku šifru. Prvo slovo tajne poruke enkriptiralo bi se po jednom ključu, drugo po drugom, treće opet po prvom itd. Ideju je kasnije na mogućih 26 ključeva proširio francuz Vigenere i objavio je 1580.g.

Informacija o novim dostignućima u kriptografiji koji su kriptografe ponovno doveli u osjetnu prednost nije stigla do škotske kraljice Mary Stuart koja je bila zatočena u Engleskoj od rođakinje Elizabete I.

Elizabeta je svojoj rođaki ponudila utočište u Engleskoj nakon što je Mary bila po drugi put zbačena sa škotskog prijestolja, ali kad je Mary stigla u Englesku, Elizabeta ju je zatočila u jedan od dvoraca, shvativši da Mary ima više prava na Englesku krunu od nje.

Povijest kriptografije: dekapitiranje škotske kraljice

Nakon osamnaest godina zatočeništva za Mary, pojavila se iskra nade kad je skupina mladih škotskih plemića skovala urotu protiv Elizabete sa željom da dovedu Mary na englesko prijestolje. Komunikacija između urotnika i Mary odvijala se preko kurira i bila je enkriptirana nekom vrstom monoalfabetske šifre koja je zamjenjivala svako slovo odgovarajućim simbolom.

Na žalost kurir je bio dvostruki agent koji je pisma prvo donosio engleskoj obavještajnoj službi, a tek tada Mary ili urotnicima. Engleski obavještajci imali su tako uvid u kompletnu komunikaciju Mary i urotnika. Pred njima je bio samo zadatak da probiju šifru, što se pokazalo relativno jednostavnim poduhvatom korištenjem frekvencijske analize.

Tragedija za Mary i urotnike koji su za pokušaj ubojstva Elizabete I kažnjeni smrtnom kaznom, bila je u tome da su već tada mogli koristiti Vigenere šifru koja bi bila neprobojna za engleske obavještajce. I tako je slabost u kriptografiji i primjena zastarjelog algoritma dovela o škotske tragedije, daljnje prevlasti protestanata u Engleskoj, a time i ratova između Francuske, Španjolske i Engleske koji su uslijedili u kratkom vremenu iza toga.

Mary Stuart i urotnici bili su smaknuti odmah, 1586.g. – šest godina nakon objave Vigenere šifre.

U slijedećem nastavku – neprobojna Vigenere šifra.

Oglas
Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  2+3=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.