Patite li od digitalne amnezije?

Fotografija članka: Patite li od digitalne amnezije?

Nije problem u vašim godinama, već smo kolektivno oboljeli od još jedne nedavno “priznate globalne bolesti”. Radi se o epidemiji zvanoj “digitalna amnezija”.

Oglas

Sjećate se kad smo kao djeca, prije vremena kada se svo slobodno vrijeme trošilo isključivo na ekran (televizora, računala, tableta, mobitela…), satima uz list papira i malo mozganja igrali “Država, grad, selo, životinja, predmet…” uz dodatke po volji i trenutnom osjećaju izazova, zadajući tada nasumično abecedna slova i zapisujući (tko će prije) nazive koji počinju tim slovom. To je bila samo jedna u nizu raznih mozgalica koje smo neumorno igrali.

Jeste li probali neku od tih igara nedavno i jeste li uopće vidjeli ikoga da igra nešto tako zadnjih… pa desetak godina?

Ako ipak niste bili dio “pametnjakovića” koji su igrali te zahtjevne igre, prisjetite se koliko ste karata koje su izašle iz igre mogli upamtiti na partiji briškule ili trešete. Ako vam ni to nije blisko pokušajte na papir zapisati brojeve telefona i mobitela ili e-mail adrese koje znate na pamet. Možete li to učiniti barem za članove uže obitelji?

Starite, pomislili ste? Možda će vas daljnji tekst razveseliti, možda rastužiti. Nije problem u vašim godinama, već smo kolektivno oboljeli od još jedne nedavno “priznate globalne bolesti”. Radi se o epidemiji zvanoj “digitalna amnezija”. Svi smo svjesni kako se svakim danom sve više oslanjamo na pametne uređaje oko nas. Do prije desetak godina to je uglavnom bilo samo stolno ili prijenosno računalo, ali pojavnom pametnih telefona i tableta, pojava se sve više širila i nastavlja se širiti. Ljudski mozak sve je ljeniji. Svjesnost kako nam je svaka informacija lako dostupna u trenutku, dohvatljiva samo jednim klikom (ili s nekoliko njih). Popis namirnica za kupovinu, kontakti, sastanci, ali i odgovori na gotovo sva pitanja koja nam padnu na pamet sačuvani su u tim malim uređajima. Pa zašto se onda mučiti i pamtiti sve “nepotrebne” informacije. Djelomično logika stoji i doista, čemu se mučiti. Oduvijek je vrijedila ona stara kako “budala pamti, pametan zapisuje”. Problem takve “lijene memorije” postaje uočljiv na dulje staze. Naime mozak se navikava kako ne mora više pamtiti razne svakodnevne informacije, a onda pomalo, kao da pada u san, odbija pamtiti i one važne stvari. Gubitkom kvalitetne koncentracije i pohranjivanja informacija u kratkoročno pamćenje, gubimo i sposobnost stvaranja dugoročnog pamćenja, pa tako sve teže pamtimo imena ljudi koje nismo vidjeli dulje vrijeme ili detalje i uspomene s nekog putovanja ili pročitane knjige, pogledanog filma.

Razna istraživanja pokazala su kako digitalna amnezija uzima sve više maha, a najveća opasnost krije se u činjenici kako će većina nas, nakon čitanja ovog ili sličnih tekstova na ovu temu odmahnuti rukom, prijeći na čitanje sljedećeg članka i prije kraja čitanja, zaboraviti što je ovdje pročitala.

Ako odbijate dozvoliti svom mozgu da ode spavati zimski san, ugasite računalo, odmorite oči, a zatim uzimte papir i olovku te zaigrajte “Država, grad…”, ili neku drugu mozgalicu, i rekreirajte s vremena na vrijeme vašu memoriju :)

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  5+5=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.