Pad Hrvatske na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

Fotografija članka: Pad Hrvatske na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

Deseto Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji donijelo je Hrvatskoj pad za tri pozicije u odnosu na prošlu godinu, te pet pozicija u odnosu na zadnje dvije godine i tako se nastavila udaljavati od “Top 50” zemalja na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti.

Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu i ove je godine Švedska, a prate je Singapur i Finska. Na vrhu ljestvice nisu zabilježene veće promjene, te vodeća mjesta zauzimaju nordijske zemlje, SAD i Kanada.  U trendu pogoršanja Hrvatsku prate Mađarska (s 33. na 49. poziciju u 4 godine) i Slovačka (s 47. na 69. u odnosu na prošlu godinu). Što se tiče naših susjeda, najbolje rangirana je Slovenija na 34. poziciji , Crna Gora na 44., Makedonija na 72.,  Srbija je na 93. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. mjestu.

U Indeksu mrežne spremnosti (obuhvaća tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija) u odnosu na lani ,zabilježili smo pad od 4%, te nam je to donijelo pad za dvije pozicije. Ove godine unatoč identičnoj vrijednosti Indeksa ostvarili smo pad za tri pozicije. Najbolji rezultat u ovome Indeksu ostvarili smo 2006. godine.

U segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja Hrvatska je na 54. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 90.Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama, individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji, 47. pozicija. Detaljna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj infrastrukturno okruženje (39.) dobro razvijeno (pokrivenost mobilnom mrežom po stanovniku (1.), međunarodni širokopojasni Internet (15.), dok u političkom i regulatornom okruženju nema pomaka (65.) u odnosu na 2010.

Pogoršanja smo zabilježili na području tereta vladine regulative (135.), dostupnosti rizičnog kapitala (107.) , tržišnog okruženja (98.) ,isto kao i teret i učinak oporezivanja (133.) navode iz NVK-a.  Isto tako loše rezultate zabilježili smo i u spremnosti pojedinaca, poduzeća i državnih institucija na korištenje ICT-a. Posebno se ističe jednokratni trošak uvođenja pretplatničke linije fizičkim (120.) i pravnim osobama (107.), mjesečnu telefonsku pretplatu (105.), mobilne tarife (107.), nedovoljno obrazovanje zaposlenika (127.), prioritizacija ICT-a (94.), značenje ICT-a za razvojnu viziju vlade (101.) te vladina nabava naprednih tehnologija (120.).

"Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila pet pozicija na ljestvici ICT konkurentnosti te se još više udaljila od zemalja Europske unije. Problemi su nam i dalje isti – niska raspoloživost online javnih usluga, teret vladine regulative i poreza, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, nedovoljno korištenje ICT-a za razvoj novih proizvoda i usluga i/ili organizacijskih modela", istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
Kompletan izvještaj možete pogledati .

Oglas
Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  2+9=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.