Neotkriveni svijet Linuxa – zašto se nešto tako dobro neopravdano koristi tako malo

Fotografija članka: Neotkriveni svijet Linuxa – zašto se nešto tako dobro neopravdano koristi tako malo

Pisati o OS-u kojeg prema NetMarketShareu u studenom 2012. godine koristi svega 1,25% korisnika možda izgleda kao promašaj. No, ovaj je tekst upravo namijenjen većini.

Oglas

Smiješna manjina prema 91,46 % korisnika Windows OS-a. Ovaj tekst namijenjen je baš toj većini, korisnicima Windowsa koji žele nešto više znati o slobodnom i otvorenom softveru te imaju želju za prelazak s komercijalnih na slobodne i besplatne programe.

Prednosti Linux operativnih sustava su mnogobrojne i daleko od toga da nemaju mana koje po meni padaju u vodu kad se sve zbroji i pogleda ono najvažnije u današnje krizno vrijeme a to je prevelika cijena komercijalnih programa koja nekad prelazi i cijenu samog hardvera ili ponekad čak samog računala. Čist primjer za legalni Windows te Microsoft Office paket osnovne kućne verzije prelaze cifru od 2000 kn. Kad tome još dodamo razne komercijalne antiviruse, firewallove bez kojih se ne može na internet isplativost same investicije za prosječnog korisnika postaje jako upitna.

Korištenje komercijalnih softvera poput Windowsa, Microsoft Offica (Word, Excel) većini korisnika je nepotrebno s obzirom na radnje koje rade na računalu. Hrvatska je u vrhu korištenja ilegalnih softvera kojih će u budućnosti sigurno biti manje (dobar primjer su tvrtke) pa većinu ljudi nije ni briga što ima nelegalni Windows a poruku na zaslonu monitora koje se uporno pali da imaju nelegalni softver lako i bezbolno ugase klikom miša. Nekima već polagano ide na živce korištenje takvih softvera kao i obavijesti raznih komercijalnih programa o produženju licence, potrebnom plaćanju itd. Za sve to postoji alternativa, besplatni softver koji doslovno može sve i ne radi ništa lošije nego Windows te njegovi popratni programi i alati a zove se LINUX.

Linux je nastao krajem 1991. godine. Ime je dobio po tvorcu njegove jezgre Linusu Torvaldsu.
Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operativnog sustava sličnog Unixu. Linux je slobodan, otvoren softver koji se dosta koristi na serverima a u novije vrijeme sve više i na osobnim računalima. Postoji više distribucija Linuxa od kojih su trenutno najpopularnije Mint, Megeia, Ubuntu, Fedora, openSuse, Debian itd. (Prema portalu DistroWatch.com. na kojemu možete i preuzeti razne distribucije ) Svima je zajedničko da su besplatne, otvorenog koda pa krajnji korisnik može lako svaku verziju prilagođavati sebi po želji. Također postoje različite vrste grafičkih sučelja od kojih su najpoznatiji KDE, Gnome, Xfce itd.

Instalacija samih sustava na računalo je laka i brza te uz malo osnovnog znanja potpuno funkcionalni, stabilni operativni sustav putem LiveCD-a je za tren na vašem računalu. Sve je više Linux distribucija prilagođenih početnicima sa friendly sučeljima. LiveCD, koncept omogućuje dizanje sistema sa CD/DVD-a ili USB-a, te nudi isprobavanje Linuxa bez instalacije. Sve je manje bugova i problema vezanih uz sami softver i hardver poput drivera pa današnja računala rade bez ikakvih problema a ako kojim slučajem i dođe do grešaka na raspolaganju vam je uvijek otvorena Linux zajednica koja će putem raznih foruma, IRC-eva vrlo rado i brzo pomoći. Prednost koju valja spomenuti je zasigurno sigurnost na mreži, izostanak virusa i raznog drugog zloćudnog softvera kojeg u Linuxu gotova da i nema. Antivirusni program za sustav otvorenog koda vam je praktički nepotreban. Kao manu može se navesti ne podržavanje nekih poznatih komercijalnih programa za crtanje, obradu slike, zvuka kao i igranje određenih poznatih igrica. Nedostatak određenih programa kao i podrška za određeni softver više je nesuglasica oko samog koncepta i razmišljanja o slobodi i korištenju softvera otvorenog koda nego nemogućnost rada u samoj linux jezgri.

Za sve alate postoje alternativni programi u samim softverskim paketima koji dolaze predinstalirani u operativni sustav ili kao cloud verzije kojima se pristupa na udaljenom serveru iz samog sustava. Neki Linux operativni sustavi su ciljano cloud orijentirane distribucije prilagođene starijim, sporijim računalima ili tamo gdje se traže manja opterećenja sustava i veće brzine. Softver menadžer paketi nude na stotine aplikacija, programa, igrica te uz određeni softver poput Wine-a korisnik gamer poznate igrice bez problema pokreće i u Linuxu.

Neke države, veliki europski gradovi, razne tvrtke uvidjele su odavno prednosti koje donosi prijelaz na Linux te očekujem da i kod nas dođe do porasta korištenja ovih sustava jer debelo zaostajemo za ostatkom svijeta. Linuxu se zasigurno smiješi svijetla budućnost. Popularnost Windowsa nad Mac-om i Linuxom sigurno leži i u jakom agresivnom marketingu, doslovno guranje tog OS-a u nova računala raznih proizvođača kao i veliko ulaganje u osposobljavanje korisnika za rad sa njegovim komercijalnim alatima.

Linux će uvijek biti dobar, besplatan, siguran, koristan i u budućnosti sve bolji i bolji. Ništa vas neće koštati da uplovite i istražite slabo otkriven i nepoznat svijet Linuxa.

Preporuka link:

Napisao: Hrvoje Gulin

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  2+1=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.