Maturantima i dalje zanimljivija strana tržišta, kao i filozofski i ekonomski fakultet

Fotografija članka: Maturantima i dalje zanimljivija strana tržišta, kao i filozofski i ekonomski fakultet

Drugo istraživanje koje su proveli portal Srednja.hr i Algebra pokazuje po nama zabrinjavajuće trendove.

Oglas

I dalje se masovno upisuju fakulteti koji su tradicionalno “jaki”, kao što su filozofski ili ekonomski, iako će s tim znanjima studenti vrlo teško pronaći posao u Hrvatskoj, pa tako i vani. Isto tako, fakulteti koji bi mogli donijeti onu “dodanu vrijednost” i razvoj hrvatskog gospodarstva i društva uopće, kao što su Fakultet elektronike i računarstva (Zagreb), Fakultet organizacije i informatike (Varaždin), Fakultet strojarstva i brodogradnje (Zagreb), odnosno općenito tehnički fakulteti su i dalje u drugom planu.

Ako nas pitate, to je itekako zabrinjavajuće. Ono što nama nedostaje u ovoj anketi je podatak o tome što maturanti misle koliko je teško završiti pojedini fakultet. Općenito je poznato kako su prirodoslovni i tehnički fakulteti teži od društvenih i humanističkih i to je vjerojatno još jedan od značajnijih razloga zašto studenti izbjegavaju “zagrijati stolicu”. Lakše je fejsati, brljati po Internetu i razgovarati o prolaznosti života nego imati ideju, stvoriti priliku i napraviti nešto što će biti korisno i vrijedno.

To su samo naša razmišljanja s kojima se možete a ne morate složiti. A evo što kaže službena informacija…

PRESS objava
Vodeći portal za srednjoškolce i studente u Hrvatskoj, Srednja.hr, uz provedbenu podršku Visokog učilišta Algebra i u suradnji s partnerima – HTC-om, Acerom i Camel Activom – proveo je, po drugi puta, najveće hrvatsko istraživanje o načinu na koji maturanti biraju svoje buduće fakultete i motivima kojima se pritom vode. Istovremena provedba istraživanja među budućim ovogodišnjim brucošima i onima koji su ove godine studirali na prvim godinama hrvatskih fakulteta omogućava povlačenje paralela i usporedbe dojmova koje su na nove studente ostavili hrvatski fakulteti i visoke škole.

Drugu godinu zaredom, portal Srednja.hr i Visoko učilište Algebra proveli su istraživanje na uzorku 1500 maturanata i brucoša, s ciljem otkrivanja motiva koji stoje iza njihovog odabira karijere kroz odabir studija, kao i podatka o tome koliko su brucoši, koji ove godine završavaju prve godine svojih fakulteta i visokih škola, zadovoljni svojim lanjskim odabirom.

Istraživanje je provođeno od 5. do 20. svibnja korištenjem Facebook aplikacije koja je prihvaćala odgovore isključivo ciljane populacije, i to na dvjema grupama koje održava portal Srednja.hr, a koje okupljaju prošlogodišnje i ovogodišnje maturante. Kao i prošle godine, odluka za održavanje istraživanja putem ankete na Facebooku pala je na ovu platformu zbog toga što ona predstavlja “prirodno okruženje” studentima te su i lanjska iskustva pokazala da se na ovaj način mogu prikupiti i korelirati mnogi zanimljivi podaci. Katedra za multimedijsko računarstvo i Katedra za digitalni marketing Visokog učilišta Algebra izradile su samu aplikaciju, napravile promociju na društvenim mrežama te koristile suvremene informatičke analitičke alate za obradu podataka. Partneri ovogodišnjeg istraživanja bili su HTC, Acer i Camel Active, tvrtke koje su za najsretnije sudionike pripremile nagrade.

Istraživanju su se odazvali mladi rođeni između 1994. i 1996. godine (podatak je utvrđen iz njihovih Facebook profila), a najaktivniji u ispunjavanju ankete bili su oni iz Zagreba, Splita, Osijeka, Varaždina, Slavonskog Broda, Rijeke, Čakovca i Zadra, što predstavlja nešto veću nacionalnu pokrivenost nego u lanjskom istraživanju.

Kada su upitani koji fakulteti predstavljaju njihov prvi izbor, ponajviše maturanata u istraživanju, navelo je, kao i prošle godine, da su im prve institucije na listi prioriteta za upis uglavnom ustanove sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Filozofski fakultet (7,44%), za njim slijede Ekonomski fakultet (5,72%), Edukacijsko rehabilitacijski fakultet (4,77%), Prirodoslovno-matematički fakultet (4,38%), Fakultet elektrotehnike i računarstva (3,81%) i Medicinski fakultet (2,86%). Od visokih učilišta izvan Zagreba, u odnosu na ostale institucije, malo su “iskočili” ETF Osijek (2,09%), FOI Varaždin (2,29%), te Odjel za psihologiju Zadar (2,41%).

Jedan od ciljeva istraživanja jest i utvrditi kako su pojedine generacije donosile odluku što će studirati. Osobni afinitet je ovoj generaciji još snažniji motivator za odabir karijere nego prošle godine (čak 85% mladih kaže da im je njihova sklonost prema nekom području uglavnom presudila u izboru studija), a i ove godine je bolja perspektiva zapošljavanja izvan Hrvatske (55%) iznad perspektive zapošljavanja u Hrvatskoj (s 46%). To znači kako društvo mora biti svjesno da mladi razmišljaju globalno i razmišljaju o traženju prilike na globalnim tržištima rada.

Kada se gleda koga budući studenti najviše “slušaju” prilikom donošenja odluke o upisu fakulteta, ove godine značajniji utjecaj na odabir studija, a time i karijere, imali su poznanici koji rade u željenoj struci, uz roditelje i bližu obitelj – u rezultatima je primjetno kako na odluku iznimno slabo utječu profesori i kolege iz razreda.

“Te podatke povezao bih s time koji ljudi uopće utječu na mlade pri odabiru studija. Po ovome istraživanju ispada da su na prvome mjestu utjecaja poznanici koji rade u željenoj struci, te roditelji i uža obitelj. Oni koji bi trebali imati najveći utjecaj na maturante, a to su profesori koji ih najbolje poznaju, očito taj utjecaj nemaju”, komentira istraživanje Marko Matijević, osnivač portala srednja.hr. “Jasno je da mnoge škole nisu u tijeku s trendovima. Puno je mladih izgubljeno, ne postoji službeni program orijentacije za odabir budućeg zanimanja. Profesori vjerojatno nemaju autoritet, pa djeca daju preferenciju poznanicima. Osim što se ne radi na profesionalnoj orijentaciji učenika, još ih se zbunjuje i nudi im se puno previše područja u srednjoj školi. Zbog te preopterećenosti, 25 posto mladih ne donosi dobar izbor i želi promijeniti studij”, zaključuje Marko Matijević.

Kada maturanti razmišljaju o tome na kojoj će visokoškolskoj instituciji studirati te koji faktori utječu na tu odluku, čak trećina ispitanika spominje ukupne troškove studiranja (koji obuhvaćaju ne samo školarinu, već i popratne troškove stanovanja i življenja) kao dominantni uvjet odabira institucije; ovaj trend je vrlo jasan i raste iz godine u godinu (23% – 27% – 32%), dok se uz njega pojavljuje i porast značajnosti studiranja u sredini stanovanja što je također vjerojatno uzrokovano porastom troškova života i sve lošijim primanjima roditelja.

Prošlogodišnji maturanti, koji su ove godine brucoši, u manjem su postotku upisivali svoj prvi izbor fakulteta (njih 56%, u odnosu na 66% prošle godine), dok je drugi izbor upisivalo nešto veći broj ispitanika (22% u odnosu na 15% prošle godine) što je prema riječima dr.sc. Lea Mršića, višeg predavača i analitičara na Visokom učilištu Algebra, rezultat niže razine samokritičnosti učenika. „Sama analiza je pokazala da je osobni afinitet kao dominantni motiv porastao, a što vjerojatno izaziva i smanjeno sagledavanje objektivnih okolnosti. Iz tog razloga maturanti biraju fakultete koji su tradicionalno najpopularniji odnosno one koji se kvalitetnije prezentiraju u javnosti, što dovodi do veće selekcije i manje vjerojatnosti da upadnu baš na prvi izbor ali bi dugoročno trebalo pružiti veću kvalitetu polaznika. S tim u vezi svako je potrebno uložiti dodatne napore u informiranje odnosno educirati maturante o važnosti kvalitetnog razumijevanja mogućnosti koje se pružaju“, naglašava Mršić.

Posebno je zanimljivo da je ove godine smanjena prosječna ocjena koju su brucoši dali svojim fakultetima: s prošlogodišnjih 3,91 prosječna ocjena se spustila na 3,84, s time da se značajno smanjio postotak „petica“ (s 39% na 32%) i prelio na „četvorke“ – studenti su, može se zaključiti iz ovogodišnjeg istraživanja, sve zahtjevniji i kritičniji prema fakultetima, veleučilištima i visokim školama koje su odabrali. Stoga bi ovaj odgovor, u kombinaciji s namjerom zapošljavanja u inozemstvu, svakako trebao biti indikator visokoškolskim institucijama da se zapitaju kako mogu bolje odgovoriti na očekivanja studenata.

Po pitanju zadovoljstva s prošlogodišnjim odabirom, primjetno je da se povećao broj studenata koji bi nakon iskustva studiranja promijenili ono što studiraju – dogodio se porast s 19% takvih studenata lani na 24% u ovogodišnjem istraživanju – odnosno, drugim riječima, gotovo svaki četvrti student ili studentica promijenili bi započeti studij, što znači da se nisu prepoznali u ovome što trenutno studiraju! Zanimljivost ovogodišnjeg istraživanja je i činjenica da je porastao postotak studenata koji bi mijenjali studij, a da su ga odabrali kao jedan od prvih pet izbora (skok je s prošlogodišnjih 17% na 24% ove godine) i smanjila se razlika između svih odabira.

Maturantima i dalje zanimljivija strana tržišta, kao i filozofski i ekonomski fakultet

U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, smanjio se broj maturanata koji točno znaju što žele (što smo mjerili odlučnošću brucoša prilikom odabira studija); sa 62% prošle godine postotak studenata koji prilikom prvotnog odabira studija nisu uopće mijenjali svoju odluku smanjio se na 58% dok je porastao broj onih koji su značajno mijenjali odabir ustanova prije i po izlasku rezultata državne mature (s 15% na 20%). S obzirom da se kvote i kriteriji upisa na državni i privatnim visokim učilištima nisu značajno mijenjali, ovaj podatak bi zahtijevalo dublju analizu kako bi se moglo shvatiti što je utjecalo na ovaj pomak.

Analizirajući rezultate ovogodišnjeg istraživanja, i više je nego očito da državna matura sve jače dobiva na značaju jer je vrlo jasan trend padanja postotka učenika koji se ne uključuju u posebne pripreme za polaganje državne mature – s 53%, preko 43% na današnjih 39% pao je postotak mladih koji ne idu ni na kakav oblik priprema za polaganje državne mature. S druge strane, raste postotak učenika koji idu na posebne, dodatne pripreme za polaganje državne mature u njihovim školama (26% – 30% – 33%) i specijaliziranim institucijama (13% – 15% – 17%).

S obzirom na jačanje privatnih studija, istraživanje je ispitivalo i kakvo je viđenje maturanata i studenata prema privatnim institucijama te se može primijetiti trend porasta povjerenja prema privatnim institucijama. Pozitivan stav prema nekim ili većini privatnih ustanova raste (26% – 27% – 30%), a negativan stav pada (27% – 20% – 16%). Navedeno se može korelirati i s javno dostupnim podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u segmentu vanjskog vrednovanja osiguranja kvalitete te je ova promjena percepcije zapravo nagrada naporima koje pojedine privatne ustanove ulažu u kvalitetu svojih studijskih programa i odnos prema studentima.

Kao i lani, prirodni, tehnički i inženjerski studiji (STEM – Science, Technology, Engineering, Maths) i dalje su percipirani kao teški studiji za koje vlada slabiji interes maturanata. Posebno lošim smatramo podatak kako polovica maturanata uopće niti ne razmišlja o studijima koji bi na bilo koji način bili vezani uz prirodne znanosti ili tehničku struku, izjašnjavajući se kako žele doći do diplome bez mnogo muke.

„Visoko obrazovanje će imati iz dana u dan sve teži zadatak odgovoriti na potrebe društva i gospodarstva jer mladi dolaze s velikim očekivanjima, a upitno je koliko su spremni za nastavak obrazovanja. Nama, kao studiju računarstva i IT tehnologija, je bitno lakša zadaća u komunikaciji s tržištem rada jer su informatički profesionalci s adekvatnim znanjima vrlo traženi od domaćih i stranih tvrtki. S druge strane, s obzirom da svake godine rastemo u broju upisanih brucoša – sve veći nam je izazov kako kroz godinu motivirati i pravilno selektirati one koji imaju predispozicije za razvoj softvera, digitalnih sadržaja ili računalne infrastrukture.“, zaključio je Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra.

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  5+8=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.