MasterCard MasterIndex 2012: čak 91% Hrvata od 18 do 55 godina koristi bar jednu karticu

Fotografija članka: MasterCard MasterIndex 2012: čak 91% Hrvata od 18 do 55 godina koristi bar jednu karticu

Kompanija MasterCard, u suradnji s GfK centrom za istraživanje tržišta, provela je u rujnu i listopadu 2012. godine MasterIndex istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača u Hrvatskoj.

Oglas

Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se prosječan broj posjedovanih kartica mijenja se ovisno o osobnim prihodima, dobi i obrazovanosti, a većina korisnika kartica posjeduje do 3 kartice te ih većina kontinuirano koristi više od 5 godina. 91% ciljane skupine posjeduje barem jednu karticu što je nešto manje u usporedbi s travnjem (93%) kada je provedeno MasterIndex proljetno istraživanje.

Iako je prvi put od početka provođenja MasterIndex istraživanja (2009.), broj onih koji su reducirali korištenje kartica veći od onih koji su upotrebu intenzivirali, udio kartičnog plaćanja je stabilan od 2010. – u prosjeku, korisnici kartica njima plaćaju 5-6 puta u 10 kupovina.

Kada je riječ o tipu kartica; uporaba MasterCard i Maestro kartica iznadprosječna je u Zagrebu i okolici (MasterCard 29%, Maestro 77%) te u Sjevernoj Hrvatskoj (MasterCard 26%, Maestro 76%). Uporaba debitnih kartica porasla je u odnosu na prošlu godinu (s 87% na 90%) dok je uporaba kreditnih i kartica s odgodom plaćanja ostala stabilna (54%).

Rezultati MasterIndex istraživanja pokazuju kako se građani više nego ikad bore sa svojim financijama; samo 14% ispitanika potvrdilo je da uspijeva uštedjeti. Samo neka kućanstva imaju ušteđevinu, a većina ima problema s osnovnim potrebama: 20% njih je u dugovima, 33% jedva uspijeva spojiti kraj s krajem. S obzirom na financijsku situaciju, samo manjina bi preporučila veće investicije u ovome trenutku. Većina kućanstava ne vidi poboljšanje financijskog stanja od početka 2012., a 68% vodi evidenciju o potrošnji.

Internet bankarstvo najpopularniji je način provjere i vođenja evidencije o troškovima. Zanimljiva je i informacija kako se preference u investiranju nisu promijenile od 2010.: da imaju dodatnih pola milijuna kuna, građani bi ih najradije uložili u nekretninu (kupnjom kuće ili stana) nakon čega slijede investiranje u vlastiti posao ili edukaciju te vraćanje dugova.

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  2+7=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.