Jubilarni 40. MIPRO ove je godine okupio 1.200 sudionika iz 39 zemalja

Fotografija članka: Jubilarni 40. MIPRO ove je godine okupio 1.200 sudionika iz 39 zemalja

Okrugli stolovi i radionice održane u srijedu u sklopu 40. međunarodne ICT konferencije MIPRO, iako fokusirane na različite aspekte digitalnog društva, dijelile su zajednički nazivnik: prilagodbe svih društvenih segmenata, od telekomunikacija preko medija do bankarske industrije novom tehnološkom dobu.

Oglas

Temu digitalne transformacije u Hrvatskoj otvorio je i plenarni skup na kojem su se okupili predstavnici javnog, akademskog i privatnog sektora, a u kasnijim raspravama pitanja dotaknuta na središnjem okruglom stolu dodatno su razrađena u kontekstu različitih gospodarskih grana i djelatnosti. Istraživanje i razvoj u malim i srednjim ICT tvrtkama bila je tema prve poslijepodnevne radionice, na kojoj su u suradnji konferencije MIPRO-a i FER-a, uz vođenje Stjepana Groša i Adrijana Barića otvorena pitanja je li potrebno takvim tvrtkama imati istraživanje i razvoj, kako ga uspostaviti i kako provoditi.

Panelisti, među kojima su bili Darko Huljenić iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Sanja Svilokos iz tvrtke In2, Predrag Vidas iz tvrtke Xylon, Adrijan Barić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Goran Basarac iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta složili su se kako i skupovi kao što je MIPRO imaju ulogu pomoći u kreiranju i definiranju razvoja i istraživanja ICT sektora.

Strategijom pametne specijalizacije usvojenom 30. ožujka 2016. godine Republika Hrvatska odabrala je svoja tematska prioritetna područja razvoja gospodarstva za razdoblje 2016-2020. godine. Temeljna zadaća Strategije pametne specijalizacije je potaknuti suradnju gospodarstva i istraživačkih institucija na projektima istraživanja i razvoja koji bi rezultirali poboljšanjem proizvoda i usluga te na taj način većom konkurentnošču gospodarstva, istaknuto je na okruglom stolu.

Digitalizacija je proces koji nije zaobišao niti medije, no oni mediji za koje se očekivalo da će biti prvi u transformaciji prema novim tehnologijama, prije svega radio, još uvijek nisu definirali kako provesti taj proces. Tim se pitanjem bavio okrugli stol „Uvođenje digitalnog radija DAB+ u Hrvatskoj“ na kojem su istaknute prednosti, ali i ograničenja digitalnog prijenosa radijskog sadržaja.

“U potpuno digitalnom društvu, radio je još uvijek analogan, ali teško je očekivati da će tako i ostati”, kazao je Tigran Vržina iz Odašiljača i veza, kazavši da OiV planira u drugoj polovici godine pokrenuti eksperimentalo emitiranje digitalnog radija na DAB standardu te kako očekuje da će to postati i redovna usluga emitiranja radijskog programa.

Danijel Vlahović iz HAKOM-a kazao je kako digitalni radio već postoji kao usluga, a kod mnogih nakladnika dostupan je kao internetski „stream“, no za to je potrebno imati IP adresu što je ograničavajući faktor kod automobila gdje se radio najviše sluša.

“Tehnologija za digitalni prijenos radijskog signala i dosad je postojala, no prepreka je bila visoka cijena prijemnika, koja je sada drastično smanjena i dostupna je u više od 80 posto vozila. Signal se komprimira prema standardu MPEG-4 HE-AAC V2, pri čemu bi se kod brzina od 60 do 70 kb/s postigla kvaliteta zvuka jednaka sadašnjem analognom prijenosu”, kazao je Vlahović.

OiV su na skupu predstavljali Tonko Obuljen i Bruno Cigrovski koji je kazao kako standard DAB+ pruža više od samog audio-programa, jer donosi dodatne mogućnosti programskih sadržaja kao što su grafike, vremenska prognoza, prometne informacije, čak i mobilna televizija.

Ernest Strika s HRT-a kazao je kako kod dodatnih digitalnih usluga nije problem sama infrastruktura, nego upravo sadržaj, jer upravo su radijski programi u stagnaciji posljednjih godina zbog smanjenih financijskih sredstava, a niti nakladnici nisu pokazali velik interes za uvođenje dodatnih digitalnih usluga.

Profesorica Dina Šimunić s FER-a istaknula je kako će digitalizacija svih aspekata društva biti nastavljena ubrzanim tempom, a iako nije poznato što bi 5G točno trebao biti, jasno je da će se ići u spajanje i postojećih tehnologija, a temeljna ideja vezana je uz „internet stvari“. Stoga bi i digitalna transformacija radijskih programa bila vrlo izvjesna stvar u (skoroj) budućnosti, jedino je pitanje treba li se osloniti na postojeće tehnologije ili pričekati razvoj novih tehnoloških mogućnosti.

Ulaganje u infrastrukturu bila je tema i radionice Poboljšanje investicijskog potencijala privatnog sektora za razvoj širokopojasnih mreža sljedeće generacije, na kojem je Roko Vodopija iz konzultantske kuće BDO savjetovanje predstavio rezultate analize parafiskalnih nameta telekomunikacijskih operatera koje je njegova tvrtka provela za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno za razdoblje od 2013. do 2015. godine, a pokazalo se da je birokratski teret pozamašan, jer postoji čak 13 zakona koji definiraju naknade u koje nisu ubrojeni porezi, a od toga najveći dio odnosi se na Zakon o cestama i Zakon o elektroničkim komunikacijama.

“Radi se o velikom broju zakona, velikom broju odredbi i uredbi, koje definiraju oko 40 naknada ukupne vrijednosti 1,03 milijarde kuna u 2015. godini. Dakle, toliko su operateri zajedno potrošili na parafiskalne namete, a u infrastrukturu je uloženo oko dvije milijarde kuna. Pritom je najveće opterećenje naknada za radiofrekvencijski spektar koja je ukupno iznosila 802 milijuna kuna”, kazao je Vodopija, naglasivši da bi za investicijski potencijal operatera značajno bilo smanjenje najvećih naknada. Odnosno, prema njegovim riječima, nije problem u kompleksnosti zakonskih rješenja, već u njihovom iznosu.

Dan ispunjen radionicama zaključila je tema pod nazivom Sigurnost beskontaktnih platnih instrumenata uz moderiranje glavnog savjetnika HUB-a Zorana Bohačeka. Na radionici su sudjelovali Sergio Uran (MIPRO), docent Marin Vuković s FER-a koji se dotaknuo tehnologije zaštite podataka kod ove vrste plaćanja, Davor Kršul kao Visa Country Manager za Hrvatsku te Tomislav Mišić iz HNB-a.

“U javnoj percepciji postoji sumnja u sigurnost beskontaktnih platnih instrumenata, iako se radi o bržem i jednostavnijem načinu plaćanja kod kojeg je sigurnost čak i veća nego kod ostalih vrsta plaćanja”, kazao je Uran.

Sudionici skupa saznali su i neke zanimljive podatke. Tako je Kršul istaknuo da je u Europi 1 od 5 plaćanja sada beskontaktno, da postoji 165 milijuna kartica i 3,2 milijuna uređaja za prihvat takvih kartica, a da se prosječan mjesečni iznos potrošnje kreće oko 14 eura. Po penetraciji beskontaktnog plaćanja, Hrvatska je na 5. mjestu u Europi, a direktor direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u, Tomislav Mišić, kazao je kako nikad nije zaprimljena niti jedna prijava koja bi se odnosila na beskontaktno plaćanje.

Udio beskontaktnog plaćanja u Hrvatskoj je porastao od 18 posto 2014. godine na 37 posto 2016. godine, no Hrvatski građani još uvijek preferiraju gotovinska plaćanja – pa samo 24 posto trgovačkih subjekata u zemlji ima mogućnost prihvata negotovinskih oblika plaćanja. Preko interneta, inače, odvija se tek oko 1 posto plaćanja u Hrvatskoj.

“Jasno je da je keš i dalje cijenjen u Hrvatskoj, ali posljednjih godina stvari se ipak mijenjaju jer se vidi porast od 8,4 posto kod broja transakcija plaćenih karticom i malen pad kod broja transakcija, ali i ukupnih iznosa plaćenih gotovinom”, zaključio je Mišić.

Gospodarski iskorak korištenjem novih tehnologija bio je poveznica dva okrugla stola koja su se u sklopu konferencije MIPRO održala u četvrtak, a na njima su učinci digitalne transformacije na poslovne procese sagledane iz dva kuta – javnog sektora te gospodarskih subjekata.

Unaprjeđenje elektroničkog poslovanja javne uprave koje se prvenstveno odnosi na obvezu zaprimanja i izdavanja e-računa bilo je tema programa nazvanog „CEF ‘Croatian Invoicing B2A Exchange Project’ – predstavljanje projekta i iskustva uvođenja eRačuna u B2A segment“ na kojem su Davor Vinčić (IN2), Andreja Kajtaz (FINA) i Maja Radišić-Žuvanić (MGPO) predstavili dugi put do uvođenja e-računa u rad javne uprave.

Na europskoj razini, e-račun pokrenut je 2005. godine, a Hrvatska je već 2007. godine obavila prvo eksperimentalno uvođenje plaćanja putem e-računa, međutim brzo uvođenje ove novosti u poslovanje javne uprave zakočile su birokratske prepreke, budući da je potrebno bilo mijenjati Pravilnik o PDV-u, što se čekalo više od četiri godine. Nakon ulaska Hrvatske u EU, pravilnik je ponovno promijenjen na način da se tijelima javne uprave propisala obaveza osiguravanja mogućnosti zaprimanja e-računa.

U tijeku je definiranje norme na razini EU, u što se uključila i Hrvatska, a prijedlozi naše radne skupine usvojeni su i bit će primijenjeni na razini cijele zajednice. Konačni standard trebao bi biti objavljen uskoro, početkom lipnja, a putem programa CEF (Connecting Europe Facility) moguće je povući i sredstva za uvođenje elektroničkog poslovanja. Hrvatska u tome ima pozitivno iskustvo javno-privatnog partnerstva, a prijavili su se za uspješnu distribuciju e-računa od HEP-a preko infrastrukture koju je osigurala tvrtka mStart do Grada Pule te do pulskih bolnica uz pomoć tvrtke IN2.

Druga radionica bavila se promjenama koje digitalizacija donosi u gospodarstvo, a koje se mogu svesti pod zajednički nazivnik Industrija 4.0, odnosno proces transformacije poslovnih procesa koje odlikuje snažna digitalna komponenta, robotika, napredni sustavi interakcije, ali i velika složenost u primjeni kao i potreba za velikim investicijama. Te novosti u poslovanju predstavili su Emil Ilija Perić (Hrvatska gospodarska komora), Krešimir Pešice (SCANMES), Nenad Perković (IONIC) i Nino Kurtalj (ELMA Kurtalj), pri čemu je istaknuto da su najuspješniji hrvatski izvoznici „kotačići“ u globalnim sustavima proizvodnje, koje bi digitalna transformacija trebala povezati i ujediniti.

Digitalna transformacija poslovanja suočava se s brojnim izazovima, kao što su izrazito visoki troškovi investicija u opremu, ali i nedostatak stručnih kadrova jer se umjesto potrebe za NKV radnicima pojavljuje potreba za digitalno aktivnim sudionicima proizvodnih procesa.

Jubilarni MIPRO potvrdio je epitet glasovite i najznačajnije znanstveno-stručne ICT konferencije u ovom dijelu Europe. Više o konferenciji potražite na .

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  7+2=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.