INTERnetVIEW: Hrvoje Balen, član Uprave Algebre

Fotografija članka: INTERnetVIEW: Hrvoje Balen, član Uprave Algebre

Zahvaljujući gospodinu Balenu saznali smo puno zanimljivih informacija koje možete iskoristiti vašoj vlastitoj edukaciji, te usmjeriti i sebe i svoje znanje u pravom smjeru.

Racunalo.com: Koliko ste zadovoljni interesom za edukaciju u 2010. godini? Je li kriza “odradila” svoje?
Hrvoje Balen:
Definitivno ćemo 2010. godinu pamtiti kao nastavak 2009. godine. Naime, 2009. godina je bila krizna, kao i prošla 2010. godina. Tvrtke su pokušavale uštedjeti na školovanju i obrazovanju, dok su s druge strane građani i dalje jednako dobro “investirali” u svoje znanje. Pamtit ćemo 2010. godinu i po pripremama 20-ak projekata koji se financiraju iz predpristupnih fondova Europske unije. Uglavnom su to projekti iz razvoja ljudskih resursa, a očekujemo kako će ih se polovica već zatvoriti u narednih nekoliko mjeseci.

Racunalo.com: Spomenuli za tvrtke “uštedu na edukaciji”? Što to konkretno za tvrtke znači u poslovanju?
Hrvoje Balen:
Već dvije godine za redom tvrtke “stišću” svoje budžete. Kada je došla kriza, traže se sva moguća mjesta za uštede, a tvrtke su prvo počele štedjeti tamo gdje im je trenutna odnosno kratkoročna  ušteda, ali dugoročna šteta. U prvom redu to se odnosi na rezanju troškova za promociju, marketing, razvoj ljudskih resursa, novim zapošljavanjima, razvoj i nove projekte. Već sam rekao kako je to kratkoročna ušteda. Zašto? Naime, kada u globalnom okruženju tvrtke počinju stagnirati, to ne znači da stojite na mjestu, ne stagnirate nego u odnosu na konkurenciju – zaostajete!

Srećom, tvrtke s kojima surađuje Algebra u posljednjih 10-ak godina su iz konkurentnog gospodarstva, nisu iz segmenta monopolizma ili nekih zaštićenih programa, i itekako dobro znaju kako su im upravo ljudi i njihova edukacija prednost. Ipak, i tu su se budžeti smanjili u prosjeku od 35-40%, dok su primjerice neke javne tvrtke u potpunosti zaustavile edukacijske projekte.

Vjerujem da smo došli do točke kada će mnogi jednostavno morati ponovo početi investirati u obrazovanje, jer nakon dvije godine puno se stvari promijenilo na tržištu, što mnogi osjete na otežanoj realizacija vlastitih projekata.

Racunalo.com: Prilično opširno govorimo o obrazovanju. Algebra nudi drugačije i šire obrazovanje od onog “klasičnog”, a to je “cjeloživotno obrazovanje”? Kakvo je to obrazovanje?
Hrvoje Balen: Za početak moram reći kako “cjeloživotno obrazovanje” nije ništa novo. Ono je latentno prisutno kod uspješnih poslovnih ljudi. Možda se u posljednjih 15-ak godina malo više govori o tome, jer je primijećeno kako su oni uspješniji poduzetnici ulagali u sebe – u nova znanja, školovanja, seminare, tečajeve, konferencije i slično.

U hrvatskoj cjeloživotno obrazovanje još uvijek nije dovoljno prihvaćeno od samih građana, ali i tvrtki, mnogi to još smatraju samo kao “nice to have” (“lijepo je to imati”). Državni zavodi za statistiku u zemljama Europske unije zabilježili su kako u prosjeku 10,5% osoba od 15-64 godine sudjeluje u raznim programima učenja, a cilj je tu brojku povećati na 12,5%. U Hrvatskoj, koja teži ulasku u EU, ta je brojka već dugo “zabetonirana” na 2,3%. Tko je za to kriv? Pa svi, pojedinci koji smatraju da im to i ne treba, država koja nije uspjela motivirati pojedince subvencijama ili financijskim olakšicama, a dio odgovornosti je i na lokalnim vlastima (gradovi, županije) koje nisu cjeloživotno obrazovanje prepoznali kao vlastitu stratešku prednost.

U Algebri smo već prije tri godine prepoznali kako nam čak i cjeloživotno obrazovanje nije dovoljno, otišli smo još korak dalje i pokrenuli Visoku školu za primijenjeno računarstvo (stručni studijski programi iz područja računarstva) i tako smo zaokružili tu edukacijsku priču kombinirajući cjeloživotno i visoko obrazovanje.

Racunalo.com: Koja su to zanimanja koja najviše zanimaju polaznike, odnosno zanimanja traži tržište?
Hrvoje Balen:
Odlično pitanje. Naime, mladi s 14 godina prilikom odabira strukovne srednje škole ili gimnazije, ili oni stariji s 18-ak godina prilikom odabira fakulteta nemaju dovoljno životnog iskustva kako bi mogli procijeniti što će im biti bitno u životu. Dobro dođe savjet roditelja i starijih, no i to često nije dovoljno. To nas dovodi do nečeg što volim nazvati “obrazovna odgovornost”. Postoji li u Hrvatskoj netko tko će reći koja im zanimanja i zvanja mogu donijeti prosperitet? Jedni od onih koji stvaraju tu sliku su i mediji koji odgovorno pišu o zvanjima budućnosti. Nije to samo IT (informacijska tehnologija) prosperitetna, nego je to i ekologija, biotehnologija, razna tehnička i druga zvanja.

Tim životno važnim izazovima u Algebri pokušavamo doskočiti aktivnim praćenjem tržišta rada. Surađujemo sa Zavodom za zapošljavanje, portalom Moj posao i preko njih pratimo statistička kretanja. Primjerice na portalu Moj posao kategorija telekomunikacije i IT je jedina u kojoj u posljednjih šest kvartala broj oglasa raste. To je četvrta kategorija po veličini, ispred nje se nalaze prodaja (velik broj novootvorenih trgovačkih centara), financije i računovodstvo (tvrtke moraju imati svoje računovodstvene servise), te turizam i ugostiteljstvo (jaka ljetna sezona).

Kada govorimo o IT-u najtraženija zanimanja i zvanja su programeri, web dizajneri, sistemski administratori, zatim informatičare (specijalisti opće prakse kojeg najčešće traže javne i državne institucije), sistemski inženjeri, administratori baza podataka, korisnička podrška, serviseri i tako dalje.

Racunalo.com: Nedavno ste pokrenuli zanimljiv program pod nazivom “Put do boljeg radnog mjesta”. Možete nam detaljnije objasniti?
Hrvoje Balen:
U rujnu 2010. godine pokrenuli smo akciju “Put do boljeg radnog mjesta” koju smo prezentirali u gradovima širom hrvatske, a u okviru akcije smo zainteresiranim prezentirali mogućnosti razvoja karijere u informacijskim tehnologijama i vide li se oni u okviru tog programa. Naime, nije tajna kako ljude u IT privlače neki drugi kriteriji kao što su sigurno radno mjesto, dobra plaća, mogućnost napredovanja, usavršavanje, putovanja i slično, no nisu svi kadar koji može završiti ovu vrstu edukacije.

Akciju smo pokrenuli 8. veljače, a promovirali smo je u Rijeci, Splitu, Zadru, Puli, Zagrebu i Osijeku. Uz prezentaciju sa zainteresiranima smo odradili i individualna savjetovanja kako bi dobili što kvalitetnije povratne informacije. Moram priznati kako je odaziv izuzetno dobar, prijavilo se više od 700 ljudi.

Važno je spomenuti kako smo zainteresiranima pripremili i stipendije u ukupnom iznosu većem od 500.000 kuna. Planirano je 131 stipendija koje smo namijenili ugroženim skupinama kojima treba dobar “vjetar u leđa” kako bi se osamostalili na tržištu rada. To su četiri osnovne kategorije – nezaposleni, mladi do 25 godina, žene starije od 40 godina, te poduzetnici početnici.

Racunalo.com: Kako vidite poslovanje Algebre u 2011. godini? Što bi moglo obilježiti ovu godinu?
Hrvoje Balen:
Ono što će definitivno obilježiti ovu 2011. godinu su parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Na žalost, kada govorimo o obrazovanju i IT sektoru, izbori znače daljnje zamrzavanje velikog broja razvojnih projekata, kao i ograničene investicije za ulaganje u edukaciju, u privatnim a pogotovo u državnim i javnim tvrtkama. Kod običnih ljudi izbori donose osjećaj nesigurnosti što smo osjetili u praksi u proteklih nekoliko izbora, dobrim dijelom su za tu sliku odgovorni i mediji. I tvrtke u realnom sektoru su opreznije.

Ako gledamo sa stanovišta Algebre i edukacije, nadam se da će biti barem kao i 2010. godina, što znači još uvijek loša. Pozitivan tren koji vidim za Algebru su spomenuti projekti koje pripremamo, a koji će se financirati iz predpristupnih fondova Europske unije, odnosno novcem koji nije opterećen “izbornim rezultatima”.

U 2010. godini imali smo rast u visokoškolskom segmentu, a nadamo se kako će se on i nastaviti u 2011. godini. Provodimo stručni studij računarstva u suradnji s zagrebačkim ETF-om, ali i brojnim tvrtkama koje su prepoznale vrijednost obrazovanja, tako da se nadamo da ćemo ostvariti zacrtane planove.

Racunalo.com: Može li ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti pozitivne trendove u edukaciji koju smatramo ključem uspjeha i blagostanja Lijepe naše?
Hrvoje Balen:
Da. Europska unija može odigrati ulogu pozitivnog motivacijskog faktora, ali i standardizacije. Isto tako, EU bi mladima koji već sudjeluju u redovnom obrazovanju mogla pomoći u kvalitetnijoj edukaciji. To je generacija koja nije opterećena ratovima, granicama i politikom, to je generacija koja je na Facebooku, Twitteru i drugim društvenim mrežama i koja možda razmišlja o školovanju u nekim od europskih zemalja, gdje će se družiti s mladima iz drugih zemalja, upijati njihova pozitivna iskustva i kao takvi postati ambasadori koji će donositi pozitivne pomake u Hrvatsku.

Europska unija će nas i po pitanju regulative dovesti u red. Neće se dogoditi radikalne promjene, ali će nam promijeniti način razmišljanja. Naime, i na tržištu rada će se povećati konkurencija, a dodatni stupnjevi obrazovanja i edukacije će napraviti onu bitnu razliku koja će nerijetko biti presudna i u zapošljavanju. Budite sigurni u to.

Racunalo.com: I za kraj, otkrijte nam i nešto ekskluzivno što do sada niste objavili, a odnosi se na poslovanje Algebre…
Hrvoje Balen:
Algebra je ovih dana konačno zaokružila svoje poslovanje u Hrvatskoj. Naime, preuzeli smo edukacijsko poslovanje u Rijeci spajanjem edukacijskih odjela s dugogodišnjim partnerom Astoria. U okviru partnerstva Algebra preuzima operativno edukacijsko poslovanje u Rijeci, dok će se Astoria fokusirati na multimedijske projekte i kulturno-edukativna događanja kao što su Photo Days, Prijatelji mora, Prijatelji baštine. Astorija će također Algebri pružati i podršku u multimedijskim edukacijama (programi iz digitalne fotografije, videa, 3D dizajn). Ovom sinergijom direktno smo prisutni u 6 velikih hrvatskih gradova uz partnerske odnose u manjim gradovima.

Jedna od ekskluzivnih informacija koju do sada nismo nigdje objavili odnosi se na edukacijski fokus Algebre u 2011. godini. To je – multimedija. Novi ćemo multimedijski edukacijski program razvijati i u obrazovanju odraslih, ali i na visokoškolskom obrazovanju. Drugim riječima, multimedija će biti uključena i u Algebri i u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo.

Oglas
Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  4+3=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.