|
Ovog tjedna, kaoš to smo i najavili, donosimo i drugi INTERnetVIEW koji smo napravili s Aleksandrom Horvatom, još jednim od predavača na 3. Web Strategiji, koja će se održati ovog četvartka u Zagrebu. S Aleksandrom smo zaista željeli malo dublje zaviriti "ispod haube" tražilica pa smo mu postavili nekoliko zanimljivih pitanja, za koje mislimo da će vas odgovori itekako zanimati.
Racunalo.com: Kako natjerati web tražilice, u prvom redu Google, da visoko pozicionira nečiju stranicu? Koliko je složena ili jednostavna optimizacija i kako to funkcionira u praksi?
Aleksandar: Možda će zvučati neobično, tražilicu je teško na nešto natjerati, Čak i Google ne daje točan recept, ali zato daje preporuke. Najbolje je započeti s poznatom frazom: “Sadržaj je kralj!”. Današnje tražilice, a posebno mislim na Google, veliku pažnju pridaju samom sadržaju stranice. Nema nekih posebnih tajni ili trikova: ako ste stranice dobro “optimizirali” za svoje posjetitelje, bit će to dobro i za tražilice. Kod same optimizacije je važno da programeri odrade svoj posao, a administrator sadržaja da dobro odrađuje svoj. Dobro pripremljeni i organizirani sadržaj, veze među dijelovima sadržaja, veze s drugim sadržajima na Internetu... samo su neki detalji u postupku približavanja našeg sadržaja tražilicama. Premalo je jednako loše kao i previše, zato se i čitava procedura zove optimizacija. Na predavanju ću govoriti upravo o tim elementima koji su sastavni dio SEO-a, mala abeceda radi boljeg razumijevanja. Osobno mislim da je definitivna i garantirana pozicija broj jedan teško dostižna, ali SEO se ne svodi na osvajanje prvog mjesta već da svojim stranicama damo najbolju šansu da za to mjesto konkurira.
Racunalo.com: Koji su najvažniji parametri na koje obavezno moramo obratiti pažnju prilikom optimizacije web stranica?
Aleksandar: Mnogi koji se bave optimizacijom za tražilice u sklopu svog posla izgradnje internetskih stranica će dati različita mišljenja o tome što je najvažnije. Svatko ima svoja iskustva i različite rezultate ovisno o tome koji su tip stranica radili, s kojom količinom sadržaja, koliko je tematika stranica česta na Internetu itd.
Ja bih rekao da u današnje vrijeme ispred svega po važnosti moraju biti riječi. Dakle opet se vraćamo na sadržaj. Riječi u naslovima, ključne riječi, riječi u linkovima, učestalost riječi u tekstu, fraze itd. Za ljude vrijedi da slika vrijedi tisuću riječi, no kod tražilica je riječ ipak na prvom mjestu. Postoje dijelovi koda koji su važni, mislim na naslov, ključne riječi i opis stranice, riječi kojima opisujemo linkove (anchor), posebno označene riječi itd. Dakle sve ono što možemo uspješno definirati tagovima. No, s vremenom su tražilice evoluirale do razine da prilično dobro razumiju kontekst našeg sadržaja, tako da ovi elementi mogu nadalje biti samo određena nit vodilja, ali ne i presudni za konačni rang u rezultatima. Ono što je važno je da postoji tzv. on-site i off-site optimizacija. On-site je sve ono što možemo sami napraviti na našim stranicama i nad čime imamo kontrolu (uključuje jednako programiranje kao i kreiranje sadržaja). Off-site su oni faktori na koje nemamo utjecaja a najčešće se radi o linkovima ili poveznicama na naše stranice s drugih stranica, često premalo pažnje posvećujemo tome. Tražilice vode računa o tome. Veze izvana web stranicama daju određenu težinu ili značaj na Internetu, a o čemu pak ovisi i konačna pozicija u rezultatima.
Racunalo.com: Kako i koliko CMS sustavi mogu utjecati na SEO optimizaciju? Što treba pri tome paziti? Koji biste CMS preporučili?
 Aleksandar: CMS, sustavi za upravljanje sadržajem, su danas sve rašireniji, pa čak sve više web dizajnera i programera se povremeno koristi nekim od besplatnih CMS-ova da bi se uštedjelo vrijeme. CMS može značajno utjecati na SEO, ali samo ako je na taj način izgrađen. Mislim da danas ima malo takvih koji nisu u svoj kod ugradili dobre SEO module. Uglavnom se ovdje radi o činjenici da se CMS-om stranice generiraju dinamički, tako da je moguće za svaku stranicu sadržaja naznačiti drugačiji naslov, ključne riječi, kratki opis ili posebnu internetsku adresu. Ovo tražilicama olakšava indeksiranje stranica. S obzirom da CMS omogućava održavanje i ažuriranje sadržaja, dodavanje novih podstranica i slično, njegova dobra programska osnova omogućava da svaki novi sadržaj bude automatski vidljiv i prepoznatljiv tražilicama kroz sve potrebne elemente bez da moramo posebno razmišljati o tome.
Postoji mnogo više ili manje uspješnih besplatnih CMS-ova, po mojem mišljenju najprestižniji je Joomla, iako ima i drugih mišljenja. Za neke klijente programeri razvijaju posebne CMS-ove, nešto manjeg obima jer i Joomla može biti prilično kompliciran prosječnom korisniku. Nedugo sam se i pomalo upoznao s AdminMaxom, CMS platformom tvrtke Internet Softver. Na Adminmaxu između ostalih se vrti npr. blog.hr i znam da je “SEO friendly”
Racunalo.com: Koje su najčešće greške prilikom izrade web stranica. Čega najčešće ima previše, čega premalo i kako ih izbjeći?
Aleksandar: Opet ću se dotaći sadržaja. Najčešća greška je da oni koji si naručuju web stranice često ne znaju što bi pametnog mogli reći o sebi, tvrtki ili djelatnosti koju žele predstaviti. Kodovi nisu problem, Internet je pun besplatnih kodova, hosting servisa, stranice si možete napraviti za deset minuta. Osnovna greška je u nerazumijevanju Interneta kao medija. Najbolje je angažirati pouzdanog programera, saslušati njegove savjete i pustiti ga da vas vodi tijekom izgradnje stranica. Ljudi koji se time bave obično razumiju koja je razlika između Interneta i drugih vrsta medija. Sigurno će tražiti, ali i predložiti koji bi sadržaj i na koji način mogao biti predstavljen na stranicama. Ukratko najčešće ima premalo kvalitetnog sadržaja, onog koji bi davao jednostavnu i točnu informaciju i sadržavao riječi koje će tražilice indeksirati. Previše ponekad ima praznog govora koji zbunjuje i korisnike i tražilice. Ponekad se pretjera s Flashom, a ponekad čitavi elementi na stranicama nedostaju. Linkovi koji nikud ne vode su također nezgodni, loša navigacija i struktura itd. Mislim da svatko treba znati svoj posao pa se zalažem za to da, oni koji se bave izradom web stranica budu kompetentni i sposobni i da imaju zbog toga povjerenje svojih klijenata. A klijenti pak ne bi trebali previše mudrovati. Dobar web studio će odraditi za klijenta vrhunski posao s internetom, a klijent se u isto vrijeme može posvetiti onome u čemu je i sam dobar - svom vlastitom poslu. I na kraju, posjeta jednoj konferenciji tipa Web strategije može pomoći u razumijevanju i savladavanju osnova SEO.
Racunalo.com: Kako u svemu tome plivaju stranice koje su iz hrvatskog govornog područja? Da li smo zbog toga hendikepirani što nemamo web stranice na engleskom jeziku?
Aleksandar: Mislim da uglavnom nemamo razloga biti nezadovoljni. Razlika u jezičnoj strukturi engleskog i hrvatskog jezika nam čak daje i neke prednosti. Ako govorimo o marketingu unutar hrvatskog govornog područja, uz dobar odabir ključnih riječi možemo se vrlo kvalitetno plasirati u rezultatima tražilica. Moglo bi se čak reći da kod nekih riječi ima mjesta za sve na prvoj stranici rezultata. Za hrvatsku riječ unutar hrvatskog govornog područja možete imati nekoliko konkurenata, dok za istu riječ u prijevodu na engleskom imate tisuće konkurentskih stranica. Varijacije riječi su nam također brojnije. Vjerujem da Google ima malo više problema s kontekstualnim razumijevanjem hrvatskog (u odnosu na engleski) ali pretražujući hrvatski internetski prostor ne vidimo posebnih problema. Ne mislim da smo hendikepirani, jer nam hrvatski jezik omogućava jednostavnije marketinško nadmetanje unutar hrvatskog gospodarskog područja, velik broj internetskih stranica usmjeren je upravo na domaće tržište. Svatko tko želi ponuditi svoje usluge izvan granica hrvatske poslužit će se nekim drugim jezikom i tek tada počinje prava borba za pozicije. 30% svih internetskih stranica je na engleskom. Daljnjih 55% dijele 9 jakih svjetskih jezika. Hrvatska se nalazi zajedno sa svim ostalim jezicima svijeta u preostalih 15%. Veći je hendikep ako želite ponuditi “yachting” u vrijeme turističke sezone, turistima s engleskog govornog područja. Tada vam je konkurenciuja svijet, a ne samo hrvatska obala.
 Kopiraj ovaj članak na svoj Web | Pregleda: 2443
|
komunikacije 
Kako u ovo krizno doba do kvalitetnih i povoljnih kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta i restorana. Velik broj nekretnina, najam i prodaja - sve na jednom mjestu!
