HT: Znanjem rastemo – zvijezda konferencije filozof Alain de Botton

Fotografija članka: HT: Znanjem rastemo – zvijezda konferencije filozof Alain de Botton

Jedan od najpoznatijih modernih europskih filozofa Alain de Botton održao je na HT-ovoj konferenciji “Znanjem rastemo” malo drugačije predavanje.

Oglas

Konferencija je održana u zagrebačkom HYPO EXPO XXI centru. Uvodni govor održao je predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić govoreći o životu i čovječanstvu u trećem mileniju. Puno se toga promijenilo prelaskom “iz linearnog u digitalnog doba”. Postali smo umreženi, uvijek dostupni i uvijek online, komuniciramo uvjek i svugdje. Pojavile su se društvene mreže koje su došle niotkud a sada vrijede stotine milijuna i milijardi dolara, spomenuo je Mudrinić.

Više o tome možete vidjeti i čuti i u video prilogu koji slijedi.

Glavno predavanje sa svojim modernim filozofskim pogledom na svijet održao je Alain de Botton, kako kažu jedan od najvećih europskih filozofa moderne generacije. Rekao je kako se svijet modernog čovjeka vrti oko ljubavi i oko posla. De Botton je filozofski govorio o idealima života – upravo je ljubav nešto što je izuzetno bitno u životu modernog čovjeka. No u  svakodnevnom životu je važna i edukacija. Tehnokratsko je objašnjenje kako od pojedinca treba stvorili “radnika budućnosti”. Drugi pogled na potrebu edukacije je onaj romantični – rad nas čini čovjekom, bićem, onim što jesmo. Spomenuo je i religiju kao važan dio u životu modernog čovjeka, iako je u svom govoru prema samoj religiji bio više negativno neutralan, barem smo ga mi tako shvatili. Spomenuo je kako je upravo kriza ega glavni krivac što ljudi idu sve manje u crkvu.

Teme o kojima je pričao su bile samo djelomično tehnološke, ali više filozofske. Govorio je o mnogim aspektima u životu čovjeka i kako tehnologija utječe na cijeli naš život. Nekako smo izvukli zaključak kako sama tehnologija, užurbanost i novi stil života donose napredak, ali imaju i svoje negativne “nuspojave”. Ako mislite da je društvo fer prema vama, a opet ne uspijete u životu, postavlja se pitanje je li društvo bilo zaista dobro za vas, kaže De Botton. Društvene mjere treba postaviti tako da one pozitivno utječu na sve sfere ljudskog života. Moderno drušvto je donijelo i neke nepravilnosti, nazovimo to tako – primjerice, ljudi se loše osjećaju jer možda zarađuju više, ali nisu Bill Gates, nedostaje im samopouzdanja. De Botton je predavanje držao uz puno poruka, primjera i metafora.

Cijeli je život edukacija. Kako najlakše promijeniti svijet? U školi? Ne. Idete u medije – TV, novine. Pravi su učitelji mediji, koji nam indirektno govore kako treba živjeti i koja su mjerila društva. Vjerujemo kako je De Botton je svojim predavanjem i temama poljuljao stavove i životnu filozofiju velikog broja današnje publike.

Govorio je kako smo mi pojedinci krivi za “gluposti” koje negativno utječu na naše živote – nije za to kriv McDonalds, loše građene kuće ili nešto treće, kaže, De Botton, sami smo dozvolili da nas uvjere u neke stvari koje možda i ne stoje… poslovne ljude samo zanima novac i ništa drugo, nema tu etike, morala. Edukacijom se to može promijeniti, iako nas nerijetko uče i lošim stvarima.

Alain de Botton otvorio HT-ovu konferenciju zanimljivim predavanjem

Nakon predavanja održana je panel rasprava “Priprema li nas postojeći obrazovni sustav najbolje za izazove svakodnevnog života?”, moderator je bio Ivica Mudrinić. Na pitanja je prvi odgovarao prof.dr.sc. Neven Budak, koji smatra kako sustav proizvodi previše djece koja je nezadovoljna i frustrirajuća dok se educiraju, te nisu sretna što rade i kako rade, te za koga rade. Obrazovni sustav treba promijeniti, umjesto da učenici glave pune samo činjenicama, treba ih naučiti i emotivnoj strani osobnosti, a kako bi dobili građane koji su zadovoljni svojim životom, a time bi se i društvo promijenilo na bolje. Edukacijski sustav se ne može promijeniti preko noći, ali svakako treba napraviti reformu školstva, to je neizbježno. Budak misli kako će se pravi rezultati promjena, ako sada započnu, vidjeti tek za 25 godina, kada prođe jedan čitav školski ciklus (osnovna i srednja škola, fakultet). Zalaže se za promjenu kompletnog školstva, kako osnovnog i srednjoškolskog tako i visokog.

Što se cjeloživotnog učenja tiče (nakon fakulteta) dobrim dijelom ovisi i u interakciji države i poduzetnika, dobar je primjer FER kako se može uspjeti i usprkos nedostataka državnog sustava, rekao je prof.dr.sc. Saša Zelenika. Hrvatska znanost prilično dobro stoji u odnosu na druge zemlje – Hrvatska uspješno povlači fondove EU, ali sama realizacija je oko 18% (EU je oko 21%), što i nije tako loše, hrvatske su znanstvene skupine konkurentske.

Prof.dr.sc. Melita Kovačević je govorila o promjenama u posljednjih desetak godina koje se događaju praktično na mjesečnoj bazi i tu treba dobro razmisliti kako “uloviti” te promjene. Velik dio ljudi općenito nije sklon promjenama i to treba uzeti u obzir. Hrvatska je u pomalo čudnoj situaciji – prije dva mjeseca smo bili najrazvijeniji u regiji (prije EU), a sada smo u EU među najlošijima, a da nismo ništa napravili. Spomenula je kako ulaganje u visoku znanost nije samo ulaganje nego i “koštanje”, to je trošak, ali ako se pravilo napravi je itekako isplativ.

Prof.dr.sc. Vedran Mornar, bivši čelni čovjek FER-a je potvrdio kako se diplomanti FER-a se lako zapošljavaju. Ključ uspjeha je njihova struka koja je tražena, ali i stalna suradnja fakulteta i komercijalnog sektora. Budućnost je više u mentorskom i individualnom radu, treba više uključivati studente u projekte i gospodarstvo, više prakse. Studentima je potrebna i širina (opće znanje), a ne samo dubina (specijalizacija) fakulteta.

Alain de Botton na sve ovo je dodao kako bi edukacija trebala biti ambicioznija i biti povezana s medijima. Ministarstvo obrazovanja bi trebalo surađivati s kulturom i medijima. Edukacijski sustav koji se razvija do 2040. godine je prespor, kaže De Botton, transformacija mora biti puno brža. Treba više hrabrosti i brže promjene u dvije, a ne 25 godina. Budak je na to dodao kako promjene idu odmah, a prvi se rezultati osjećaju već za nekoliko godina. Naša je država mlada, ali obrazovni je sustav star.

Na kraju je Alain de Botton odgovorio kako pojedinac u ovoj “gomili” svega može postati prepoznat? Kako aktivirati sreću na osobnom nivou? Opet je to filozofsko pitanje – kako stvoriti sretnog čovjeka i sretnog radnika, uz to veliko natjecanje i konkurenciju. I sam priznaje kako je sustav edukacije koji je on prošao “grozan”, iako je društveno vrlo cijenjen. Potrebna je emocionalna inteligencija i u poslu i u životu, treba imati i životnu školu…

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  4+2=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.