Hrvatska ima najveći rast gospodarske i društvene digitalizacije u EU

Fotografija članka: Hrvatska ima najveći rast gospodarske i društvene digitalizacije u EU

Konačno smo i mi u prvi u nečem pozitivnom. Naime, DESI 2016 indeks za Hrvatsku iznosi 0.42 i time se Hrvatska smjestila na 24 mjesto od 28 zemalja članica Europske unije, isto kao i 2015., kada je DESI za Hrvatsku iznosio 0.38. Istina, i dalje smo na začelju, ali imamo najbrži rast… i to je nešto.

Oglas

Europska komisija (EK) je objavila indeks gospodarske i društvene digitalizacije (˝DESI˝) za 2016. DESI (Digital Economy and Society Index) je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije, koji je razvila EK u svrhu ocjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva u cjelini. Ukupni DESI izračunava se kao ponderirani prosjek pet glavnih DESI kategorija: 1. Povezivost (25%), 2. Ljudski kapital (25%), 3. Korištenje Interneta (15%), 4. Integracija digitalnih tehnologija (20%) i 5. Javne digitalne usluge (15%).

Europska unija (EU) kao cjelina napreduje, a DESI 2016. za čitavu EU iznosi 0.52, u odnosu na 0.50 u 2015. Međutim, države članice su na različitim stupnjevima razvoja i napreduju različitim brzinama. DESI 2016. za Republiku Hrvatsku (RH) iznosi 0.42 i time se RH smjestila na 24. mjesto od 28 članica EU-a, isto kao i 2015. kada je DESI za RH iznosio 0.38. Međutim, RH je zabilježila najveći rast vrijednosti indeksa od svih članica EU s godišnjim rastom od 0.04 i smještena je u grupu zemalja koje se ubrzano približavaju EU prosjeku, zajedno sa Španjolskom, Italijom, Latvijom, Rumunjskom i Slovenijom.

RH najviše zaostaje za EU prosjekom u kategoriji Povezivost, koja uzima u obzir sljedeće potkategorije: pokrivenost širokopojasnim internetom, gustoću priključaka širokopojasnog pristupa u odnosu na broj kućanstava, iskorištenost frekvencijskog spektra namijenjenog za širokopojasni pristup internetu u odnosu na ciljeve EU-a, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa prema paritetu kupovne moći i gustoću mobilnih širokopojasnih priključaka u odnosu na broj stanovnika. Kod ove kategorije potrebno je naglasiti da iskorištenost radiofrekvencijskog spektra, koji je znatno niži nego EU prosjek, ovisi i o veličini tržišta te broju operatora mreža pokretnih komunikacija na pojedinom tržištu. Međutim, RH i u ovoj kategoriji ostvaruje značajan rast vrijednosti indeksa od 0.05 u odnosu na 2015., što je dokaz da mjere za napredak tržišta elektroničkih komunikacija polako donose rezultate.

Za značajniji napredak RH u DESI nije dovoljno promatrati samo stupanj liberalizacije tržišta i mogućnosti ulaganja na tržištima elektroničkih komunikacija u RH, već je potrebno uzeti u obzir cjelokupnu sliku stanja gospodarstva i kupovnu moć građana. Drugim riječima, potrebno je raditi na daljnjem razvoju cijelog eko-sustava, kojeg čine digitalno gospodarstvo i društvo. Kako bi RH napredovala na ljestvici u DESI, ključno je povećati digitalne kompetencije stanovništva, smanjiti neuravnoteženost regionalnog razvoja te povećati kupovnu moć građana.

Uzevši u obzir da trenutno u RH postoji neuravnoteženost regionalnog razvoja, teško je očekivati značajna poboljšanja u pokrivenosti mrežom i korištenju širokopojasnog pristupa internetu u slabije razvijenim regijama prije nego se, zapravo, razvoj u svim područjima gospodarstva uravnoteži na razini države. HAKOM je uvidio ove sustavne izazove još prije nekoliko godina te je svojim programom potpora, imajući u vidu količinu raspoloživih sredstava, počeo smanjivati navedeni jaz. Sljedeći važan korak za RH će biti učinkovito korištenje sredstava iz razvojnih EU fondova za izgradnju pristupnih mreža u područjima gdje operatori trenutno nemaju ekonomskog interesa ulagati. Na ovaj način i uz povećana ulaganja svih dionika i čimbenika na tržištu elektroničkih komunikacija RH, može se utjecati na povećanje dijela DESI u godinama koje slijede. Navedeno je prepoznato i pri izradi nove Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020., koja za cilj ima stvaranje poticajnog okruženja za ulaganje i izgradnju širokopojasnih mreža velikih brzina u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina.

Osim smanjenja neujednačenosti regionalnog razvoja, nužno je razvijati i digitalne kompetencije. Naime, vidljivo je da države s nižim digitalnim kompetencijama imaju i lošije rezultate u povezivosti i dostupnosti širokopojasnog pristupa. Rastu DESI pridonose i osnovne i napredne vještine, potrebne za iskorištavanje mogućnosti koje pruža digitalno društvo; od jednostavnijih koje omogućavaju online interakciju i konzumaciju digitalnih roba i usluga, do naprednijih, kojima se postiže veća učinkovitost i gospodarski razvoj. Isto tako, potrebno je povećati uporabu interneta među stanovništvom, prvenstveno osoba starije životne dobi, koje se ponekad nerado koriste novim tehnologijama i time ne koriste prednosti digitalne ekonomije.

Integracija digitalnih tehnologija u gospodarstvo i iskorištavanje kanala online prodaje također su jedni od pokazatelja indeksa, kao i razvijene javne digitalne usluge usmjerene na aplikacije ˝e-Vlada˝ poput hrvatskog sustava ˝e-građani˝, koji se razvija i širi ponudu digitalnih usluga građanima. Treba istaknuti da su svi ovi čimbenici međusobno povezani, pa je primjerice korištenje interneta usko povezano s digitalnim kompetencijama stanovništva. Digitalne kompetencije su prepoznate i navode se kao jedne od osam temeljnih kompetencija za životno obrazovanje koje je odredila EU, kako bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta. Kao dobar primjer za bolje shvaćanje utjecaja na indeks može poslužiti najavljena kurikularna reforma školstva, koja predviđa veću digitalnu pismenost te razvoj modernih kompetencija i vještina. Utjecaj takve reforme će imati značajan pozitivan utjecaj na DESI jer se planirani ishodi obrazovanja mogu pronaći u više potkategorija Indeksa i multiplikativno djeluju na sveobuhvatnu sliku stupnja razvoja društva. Drugim riječima, poticanje razvoja suvremenih tehnologija na svim razinama, od gospodarskih do socijalnih, praćenih razvojem potrebnih kompetencija, osigurava brži razvoj i napredak cjelokupnog gospodarstva i društva.

Osim neuravnoteženosti regionalnog razvoja i potrebe za jačanjem digitalnih kompetencija stanovništva nužno je voditi računa i o kupovnoj moći građana. Naime, kupovna moć u smislu BDP per capita utječe na potražnju iz razloga što su u RH usluge širokopojasnog pristupa vrlo skupe u odnosu na druge EU zemlje budući da se stavljaju u omjer s kupovnom moći.

Zaključno, HAKOM smatra da se približavamo točki u kojoj će teško neke regulatorne politike, ograničene samo na sektor elektroničkih komunikacija, moći utjecati na razvoj potražnje i motivirati operatore na ulaganja i povećanje dostupnosti usluga. Nužne su strateške politike više povezanih sektora s naglaskom na povećanje digitalne kompetencije i povećanje kupovne moći građana, a s krajnjim ciljem daljnjeg rasta količine širokopojasnog pristupa kao jednog od glavnih generatora rasta gospodarstva u godinama koje slijede.

DESI za sve EU zemlje kao i posebno za Hrvatsku objavljen od EK može se pronaći na .

Oglas
Pretplatite se na BESPLATNE
Tjedni pregled najzanimljivijih tehnoloških informacija
Poveznica se otvara u novom prozoru
Sigurnosna provjera: Upišite rezultat  3+1=

KOMENTARI


Neprimjerene komentare, poveznice, reklamiranje/promoviranje i komentare koji tematski nisu vezani uz vijest odmah ćemo ukloniti.